„Neće biti opstanka na tržištu bez vrhunskog medijskog profesionalca. Imamo 34 televizijska i 156 radijskih kanala, više od 400 elektroničkih publikacija. Silnu vojsku educiranih, vrhunskih novinara trebamo u ovom našem doista pluraliziranom medijskom prostoru. Jedini način da se odupremo manipulacijama u medijskom prostoru jest vraćanje povjerenja u mainstream medije“, istaknuo je predsjednik Vijeća za elektroničke medije Josip Popovac na 12. Danima elektroničkih medija u Zadru.

U okviru ovog trodnevnog događanja održana je i panel rasprava Etika i mediji koju je vodila članica Vijeća za elektroničke medije, Anita Malenica, i na kojoj se razgovaralo o putokazima u određivanju etičkih granica u izvještavanju.

Urednica Odjela informativnog servisa HTV-a Katarina Periša Čakarun upozorila je da novinarski tempo ne ostavlja previše vremena za razmišljanje, ali uvijek nastoje donijeti najbolju moguću odluku.

“U ‘brzovozu’, u informativnim programima odluka se donosi odmah, u tom trenutku. To je najčešće između pola sata i najviše sat vremena. Ključno je pitanje gdje je ta granica“, rekla je Periša Čakarun.

“Više nego ikada razgovaramo u redakcijama što objaviti i kako objaviti jer tehnologija omogućuje toliko informacija i samo prikupljanje informacija je potpuno drugačije. Dobar dio našeg dana se odnosi baš na donošenje tih etičkih odluka”, naglasio je urednik RTL-a Danas Borna Keserović.

Foto: Alen Galović i Ksenija Kardum, AEM

Zamjenik glavnog urednika 24sata Alen Galović tijekom diskusije povukao je paralelu i s medijima u susjedstvu.

“Hrvatsko novinarstvo jest na jednoj razini koja je viša od svih prethodnih godina za razliku od nekih medija u susjedstvu. Na primjer u Srbiji sada imate takvu razinu pisanja i izvještavanja koja je, po mom skromnom sudu, gora od onih najgorih ratnohuškačkih.“

Otvorilo se i pitanje utjecaja oglašivača na medije. Tezu da novinari više cenzuriraju u gospodarskim temama nego političkim, direktorica Informativnog programa Nove
TV Ksenija Kardum nazvala je mitom.

“Najbolji primjer koji ruši taj mit su banke. Banke su oglašivači, ali su kod nas puni mediji i informativni programi priča o švicarcima, o tome kakve su kamate, varaju li vas ili ne varaju. Mislim da je to priča kojom je najlakše opet svaliti sve na medije da se bave samo politikom, a ne svojim oglašivačima, što naprosto nije istina.“

Foto: Panelisti rasprave Etika i mediji, AEM

Glavni i odgovorni urednik Zabavnog radija – Radio Martina Borivoj Zimonja istaknuo je da oni takvih problema nemaju.

“Kad govorimo o lokalnom radiju, mi bismo vrlo rado imali velike oglašivače, ali obično ih nemamo. Onda je tu i manja mogućnost da se šefica frizerskog salona ili vlasnik kafića nađu na bilo koji način u informativnom programu jer im tamo nije mjesto, nego samo u oglasnom dijelu”, zaključio je Zimonja.

U fokusu 12. Dana elektroničkih medija bio je novi Zakon o elektroničkim medijima koji bi se kroz nekoliko tjedana trebao naći u e-savjetovanju.

Izvor: Agencija za elektroničke medije