Piše: Ružica Ljubičić
Ivana Šalinović, je profesorica engleskog i francuskog jezika i književnosti, majstorica pripovjedačica i terapeutkinja u treningu. Dugi niz godina bavi se područjem ljudskih prava, a primarni fokus joj je nasilje nad ženama. Prije angažmana na pokretanju Safecity aplikacije bila site leader i social media manager Hollaback! Croatia – inicijative koja se bori protiv rodno uvjetovanog uličnog uznemiravanja. Safecity aplikacija je nastala u Indiji 2012., a osmislila ju je Elsa Marie D’Silva koja je iz avio industrije prešla u socijalni sektor kako bi unaprijedila položaj žena. Od tada, aplikacija se širi diljem svijeta, prevodi se i lokalizira, što su Ivana i njene kolegice napravile prošle godine. Krenule su u prijevod aplikacije zbog nepostojanja alata za prijavljivanje uličnog seksualnog uznemiravanja na našim područjima, odnosno nepostojanja podataka o stvarnom stanju u Hrvatskoj po tom pitanju. Mnogi/e su doživjeli neku vrstu uznemiravanja ali nisu bili/le u mogućnosti podijeliti tu informaciju dalje od uskog kruga osoba kod kojih bi znali/le kako će naići na razumijevanje. Nekolicina koja je htjela otići dalje, susretala se s jezičnom barijerom kod stranih aplikacija što je otežavalo prijavljivanje. Aplikaciju su prevele četiri volonterke okupljene oko inicijative Razotkrijmo skriveno uznemiravanje, dok ih je danas na ovome angažirano osam. Važno je naglasiti kako je sav njihov dosadašnji rad bio isključivo volonterski. S dizajnom aplikacije su jako zadovoljne, no konstantno je pokušavaju poboljšati da bude što više inkluzivnija i prilagođenija našim područjima.
Koncept i prijave
„Aplikacija djeluje na način da se na karti grada označava mjesto na kojem je osoba doživjela uznemiravanje i/ili nasilje te odgovara na pitanja o samom događaju kako bi se prikupile informacije o iskustvu osobe, vrsti napada, počiniteljima, vremenu događaja, reakciji okoline i koracima koje je osoba nakon toga poduzela. Upravo ova aplikacija omogućava da putem dojava građanki i građana vidimo koje su to crne točke naše zajednice gdje se uznemiravanje, zlostavljanje i nasilje najviše događa“ – naglašava Ivana. Dodaje da postoji dio stranice “Safety Tips” kao mogućnost stavljanja upozorenja za određene lokacije, a isto tako ovdje se mogu podijeliti savjeti za određene lokacije kako bi se osobe koje se tamo nađu osjećale sigurnije. Aplikacija je aktivna od travnja 2022., te za sada ima nekih 60-ak prijava. „Budući da se radi o rodno uvjetovanom uznemiravanju i nasilju, aplikacija je prvenstveno namijenjena ženama i stvaranju sigurnih prostora za njih. No, naravno, aplikaciju mogu koristiti svi kojima se dogodilo uznemiravanje/nasilje i muškarci su svakako dobrodošli koristiti ju i podijeliti svoja iskustva. Prikupljanje i obrada podataka na ovaj način je izuzetno vrijedno jer se dobivaju informacije o problematičnim lokacijama u gradu na temelju kojih se mogu poduzimati daljnje akcije u suradnji s policijom i lokalnim vlastima. S obzirom na to da se radi isključivo o anonimnim prijavama, ne možemo poduzetni nikakve daljnje pravne korake“ – kaže Šalinović.
Smatra, da po pitanju prepoznavanja seksualnog uznemiravanja pomaci uistinu postoje, posebno se to može vidjeti dolaskom novih generacija koje postaju sve osvještenije vezano za spolnu autonomiju, no, iako pomak postoji i dalje postoji jako puno seksualnog uznemiravanja koje postaje sve suptilnije i teže dokazivo: mikroagresije, neukusne šale, komentari i dalje prolaze kao nešto vrlo bezazleno, ali zapravo nije tako. Upozorava da je potrebno mnogo dodatne edukacije i osvještavanja što je zapravo seksualno uznemiravanje jer na našim područjima neke stvari i dalje se toleriraju.
Tragovi uznemiravanja na žrtvama
„Nismo kontaktirale sa osobama koje su prijavile obzirom da u aplikaciji njegujemo anonimnost i privatnost. I samo dijeljenje svog uznemiravajućeg iskustva može biti teško ili čak retraumatizirajuće, stoga ne prikupljamo podatke izravno od žrtava. Za individualni razgovor osobe koje su proživjele uznemiravanje ili nasilje mogu se obratiti stručnjacima ili drugim organizacijama civilnog društva koje se bave direktnom podrškom“ – kaže Šaliković i dodaje da se u Safecity aplikaciji oslanjaju isključivo na iskustva koja su opisana u prijavi. Mnoga istraživanja su pokazala kako seksualno uznemiravanje ima ogromne posljedice na žrtvu, od promjene stila oblačenja, načina ponašanja, posla, grada.
Smatra da su ženska prava uvelike uznapredovala, no da i dalje postoji ogroman jaz koji moramo premostiti kako bi dosegnule razine željene ravnopravnosti. „Nažalost, u Hrvatskoj se ciklično pojavljuju napadi na ženska prava te nas se pokušava vratiti u neka zastrašujuća stara vremena. Moja osobna motivacija bavljenja ovom tematikom je uviđanje ogromnog problema o kojem se rijetko tko usudi pričati. Problem uličnog seksualnog uznemiravanja je uistinu tako suptilan i teško dokaziv ali je jedan od najraširenijih oblika seksualnog uznemiravanja koji ostavlja duboke posljedice na žrtve. Upravo zbog toga, potrebno je širiti i pričati o tome, kako bi ojačali/le žrtve, promatrače/ice kao i one osobe koje bi mogle reagirati.“
Spor napredak obrazovnog sustava
Dodaje da visoko obrazovanje jako malo radi po ovom pitanju, neka od sveučilišta su donijela pravilnike u vezi postupanja nakon prijave za seksualno uznemiravanje, postoje intervencije i inicijative koje djeluju nakon samog događaja, ali vrlo malo se radi ne samo u visoko obrazovnom sustavu, već u svim životnim segmentima na prevenciji. „Diskurs je započet u posljednjih par godina, stvari se polako mijenjaju ali je to i dalje nedovoljno brzo“ – upozorava profesorica Šalinović koja neumorno radi na osvještavanju javnosti.
Najavljuje da planiraju prikupljanje što većeg broja podataka i iskustava koje će koristiti za prijedloge unaprjeđenja javnih politika i stvaranje sigurnijih javnih prostora. „U cilju suzbijanja navedenih oblika nasilja ključan dio je suradnja s drugim dionicima civilnog društva ali i javnih institucija, kako bi se savjeti i praktične implikacije proveli u djelo. Želja nam je prikupiti financijska sredstva kako bismo mogle prevesti cijelu aplikaciju na hrvatski jezik te ju na taj način učiniti dostupnom svim građanima/kama. Planiramo i suradnju sa sveučilištima i fakultetima, kao i druge zemlje uključene u Safecity aplikaciju, radi podizanja svijesti mladih, edukacije i uključivanja studenata i profesora u prikupljanje i analizu podataka“ – zaključuje Ivana Šalinović.
