Naviknuti smo na mišljenje kako su za posao u medijima najvažnije izvrsno razvijene komunikacijske vještine, dobro poznavanje materinskog i stranih jezika, visoka socijalna inteligencija i slične osobine. I to je u potpunosti točno ako se u u fokusu ima samo segment novinarstva.

Međutim, sektor medija obuhvaća puno širi spektar zanimanja poput informatičara, tehničara zvuka, audiovizualnih tehničara, snimatelja, grafičkih dizajnera i drugih čija su znanja i vještine jednako potrebni za nastanak i oblikovanje medijskog sadržaja.

Razlog zašto se malo žena odlučuje za ova zanimanja je prvenstveno vezan uz rodno uvjetovan odabir obrazovanja, a slijedom toga i karijere. Djevojčice se uglavnom više usmjerava na humanističke, a dječake na tehničke i tehnologijske znanosti.

Zbog ovoga je promicanje rodne ravnopravnosti na svim obrazovnim razinama iznimno važno. Nema razloga da su žene u medijima koncentrirane samo na novinarskim i voditeljskim poslovima koje karakterizira visok udio nestandardnih oblika rada, odnosno nesigurnost zaposljenja.

Osim toga, svjedočimo trendu kako poslodavci u medijima sve više traže da jedna osoba obavlja različite zadatke koji zahtijevaju kombinaciju novinarskih i tehničko-tehnologijskih vještina i znanja. Ovo znači da se žene koje žele raditi u sektoru medija moraju sve više okretati usvajanju znanja iz informacijsko komunikacijskih tehnologija (IKT) i STEM-a.

Znanje iz ovih područja ženama je ulaznica za bolje plaćen posao, a jačanje financijske neovisnosti ujedno znači i ravnopravniji položaj u društvu.

Zbog navedenog Europski parlament Rezolucijom o rodnoj ravnopravnosti u medijskom sektoru poziva države članice EU da izrade programe za poboljšanje vještina žena u predmetima znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) koji su važni za karijere u medijskom sektoru s većim tehničkim naglaskom.