IHF izmijenio pravila – rukometašice na pijesku umjesto bikini gaćica mogu nositi uske hlačice

2021-11-02T09:24:50+01:002. studenoga 2021.|Sport|

Piše: Bojana Guberac

Međunarodna rukometna federacija (IHF) početkom listopada je izmijenila seksističku regulativu prema kojoj su rukometašice na pijesku bile prisiljene nositi uske bikini gaćice.

U novim propisima se također ne odustaje od pripijene odjeće. Pa tako sada stoji da se ženski rukometni dres sastoji od pripijene majice bez rukava i kratkih uskih hlača, dok za muškarce vrijede ista pravila kao i prije.

Promjena je uslijedila nakon peticije koju je pokrenula australska aktivistica Talitha Stone koja živi u Norveškoj i organizacija za zagovaranje rodne ravnopravnosti Collective Shout. Peticija koja se vodila pod parolom „Let Them Wear Shorts“ i kojom se zahtijevala promjena u vidu ženskih rukometnih dresova prikupila je više od 61.000 potpisa. Nakon promjene regulative Stone je proglasila „pobjedu“.

“Nadam se da je ovo početak kraja seksizma i objektivizacije žena i djevojaka u sportu i da će u budućnosti sve žene i djevojke moći slobodno sudjelovati u sportu bez straha od odjeće i seksualnog uznemiravanja”, napisala je Stone u priopćenju.

Do peticije je došlo nakon što je na ljeto izbio skandal kada su norveške rukometašice u susretu za 3. mjesto na Europskom prvenstvu u Varni odbile nositi bikini gaćice smatrajući kako se nošenjem takvog dresa potiče seksualizacija rukometašica.

Podsjećamo, Međunarodna rukometna federacija tada im je zaprijetila kaznom, koju su na kraju i dobile jer nisu odustale od nauma. Svaka igračica morala je platiti kaznu od 150 eura, a IHF se branio propisima. Kazne je u znak podrške podmirio Norveški rukometni savez te su iz saveza poručili kako su ponosni na svoje reprezentativke.

Hrvatske rukometašice daleko su od ravnopravnosti

U Hrvatskoj je u travnju objavljen je znanstveni članak „Ženski sport nije pravi sport“: negativni stereotipi prema sportašicama i doživljaj rodne neravnopravnosti u rukometu u Hrvatskoj. Autorice su Zrinka Greblo Jurakić (Fakultet hrvatskih studija, Sveučilište u Zagrebu), pravobraniteljica Višnja Ljubičić i Lidija Bojić-Ćaćić (Hrvatski rukometni savez), a u okviru rada tada je provedeno je istraživanje na uzorku od 522 rukometaša/ica (289 mladića i 233 djevojaka) u dobi od 14 do 17 godina.

Osnovni cilj istraživanja bio je utvrditi koliko se često mladi rukometaši i rukometašice susreću s negativnim stereotipima prema sportašicama. Također je ispitano razlikuju li se sportašice koje su u različitom stupnju izložene negativnim stereotipima u doživljaju rodne neravnopravnosti koja se očituje u nejednakim uvjetima treniranja i nejednakom načinu vrednovanja sportskih postignuća mladića i djevojaka koji treniraju u njihovom sportskom klubu.

Prema dobivenim rezultatima, s negativnim se stereotipima prema sportašicama i/ili sportu u kojem sudjeluju djevojke susrelo 94,5% mladića i 95,6% djevojaka. Mlade su sportašice češće izložene stavu prema kojem sport nije aktivnost namijenjena djevojkama, odnosno stavu koji podrazumijeva da sport u kojem sudjeluju žene nije atraktivan. Djevojke koje se češće susreću s negativnim stereotipima prema sportašicama statistički značajno češće navode da sportaši i sportašice u njihovom klubu ne treniraju u jednakim uvjetima te da se njihovi sportski uspjesi ne vrednuju na isti način.

Stranica koristi web kolačiće Više informacija Prihvaćam
Koristimo kolačiće! To znači da korištenjem ove web stranice pristajete na uporabu tih datoteka i koristite sve funkcionalnosti podržane tom tehnologijom. Molimo vas da prihvatite uvjete korištenja.