Spolna jednakost u parlamentima tek 2063. godine

2021-05-19T16:52:56+00:0019. svibnja 2021.|Politika|

Piše: Nikolina Blažanović

Vijeće za vanjske odnose (Council on Foreign Relations ove godine obilježava stotu godišnjicu djelovanja) kreiralo je indeks ženske moći koji obuhvaća 193 države članice Ujedinjenih naroda. Cilj indeksa je ispitati napredak država prema spolnoj jednakosti u političkoj participaciji. Tijekom bodovanja se analizira udio žena koje su na dužnosti šefica država ili vlada, u kabinetima, nacionalnim zakonodavnim tijelima, kandidatkinje za zakonodavna tijela i u lokalnim tijelima vlasti te prikazuje spolnu razinu u političkoj zastupljenosti.

Trenutno 23 države imaju šeficu države ili vlade. Među njima je i Srbija čija premijerka je Ana Brnabić te Slovenija koji trenutno ima predsjednicu Zuzanu Čaputovu. Od prvih rezultata 2020. godine su tri države pokazale značajan napredak prema ravnopravnosti u politici. SAD je tako skočio sa 128. na 43. mjesto nakon pobjede Joea Bidena koji je u svoj kabinet izabrao 47% žena. Uz to se i zastupljenost žena u Kongresu povećala na 27%. Druga država je Bruxelles koji je dobio kabinet sastavljen od osam žena i šest muškaraca te time skočio s 32. na 13. mjesto. Posljednja je Litva u kojoj je premijerka Ingrida Šimonytė stvorila gotovo ravnopravan kabinet. Time je Litva dospjela na 29. mjesto. Na vrhu su Kostarika i Ruanda koje imaju kvote i rezervacije.

Hrvatska je za političku ravnopravnost dobila 39 bodova. Od 1946. godine smo imali dvije žene na čelu države. U vladi imamo 24% žena, u parlamentu 31% (kandidatkinja na listama za parlament je bilo 42%), a na lokalnoj razini je 26% političarki (do rujna 2020.).

Women’s Power Index – interaktivnu kartu proučite OVDJE

Koristi veće zastupljenosti žena u zakonodavnim tijelima

Usprkos svim uspjesima, zastupljenost žena je daleko od ravnopravnosti. Svjetski prosjek se povećao s 26,9 na 27,5 od 100. UN smatra da će nam trebati još 56 godina do jednakosti u premijerskim položajima, a da ćemo spolnu jednakost u nacionalnim parlamentima dostići 2063. Zastupljenost žena je porasla u 88 država od rujna 2020., ali je opala u čak 61. Uz to, neke države dosta erodiraju. Rumunjska je tako pala za 10 bodova jer je dobila samo jednu ženu u kabinetu od 21 člana.

Žene čine polovicu stanovništva Zemlje i samo po toj činjenici trebaju potpuno ravnopravno biti uključene u sva područja pa i politiku. Uz to se pokazalo da vođice promiču ravnopravnost, suradnju i stabilnost. Žene u većem postotku nekog zakonodavnog tijela više propituju postojeće konvencije i politike. Političarke su spremnije na dogovor koji može sezati i preko stranačkih linija. Češće se bore na bolje zdravstvo i obrazovanje te usvajanje politika koje se tiču ravnopravnost i nasilja. Jedno istraživanje je čak pokazalo da povećanje parlamentarnih zastupnica za samo 5% znači 5 puta manju vjerojatnost da će država na međunarodne krize reagirati nasiljem. Više zastupnica znači i smanjen rizik civilnog rata i kršenja ljudskih prava od strane države.

Stranica koristi web kolačiće Više informacija Prihvaćam
Koristimo kolačiće! To znači da korištenjem ove web stranice pristajete na uporabu tih datoteka i koristite sve funkcionalnosti podržane tom tehnologijom. Molimo vas da prihvatite uvjete korištenja.