Specifični problemi žena u medijima koje Sindikat novinara treba imati u vidu

2019-06-21T09:11:28+02:0022. svibnja 2019.|Kategorija Mediji, Medijska struka|

Novinarka Hrvatske radiotelevizije Maja Sever dobila je četverogodišnji mandat za obnašanje funkcije predsjednice Sindikata novinara Hrvatske. Nova predsjednica izabrana je na skupštini SNH-a 18. svibnja, a na toj dužnosti zamjenjuje dosadašnjeg predsjednika Antona Filića iz Večernjeg lista. Sever je najavila borbu za kolektivne ugovore u medijskim kućama te za granski kolektivni ugovor kojim bi bila regulirana prava novinara na nacionalnoj razini.

Sindikat novinara zalaže se za zaštitu radnih, socijalnih i profesionalnih prava svih medijskih djelatnika jednako, neovisno o spolu. Ipak u ovom kontekstu važno je osvijestiti činjenicu da se žene u medijima nose sa specifičnim problemima.

Problemi žena u medijima

Nesigurni uvjeti rada (tzv. nestandardni rad), diskriminacija zbog trudnoće i majčinstva, spolno uznemiravanje, manje plaćeni poslovi, pa čak i za isti rad u odnosu na muške kolege, teže napredovanje na poslu, podzastupljenost na vodećim pozicijama i u upravama problemi su s kojima se nosi velika većina žena u različitim područjima rada, pa tako i u medijima.

Izvješće Europskog parlamenta o rodnoj ravnopravnosti u medijskom sektoru u EU iz 2018. godine donosi zanimljive podatke o položaju žena u medijima iz čega se zrcali i stanje u Hrvatskoj:

  • žene su 2015. činile 68 posto diplomiranih studenata novinarstva i informatologije u EU, dok podaci o zapošljavanju u razdoblju od 2008. do 2015. pokazuju da postotak žena zaposlenih u sektoru medija u prosjeku stagnira na oko 40 posto;
  • žene su prekomjerno zastupljene u mnogim atipičnim oblicima rada u različitim segmentima, sve veći pritisak na medijski sektor da zadrži ekonomsku isplativost vjerojatno će dovesti do rasta broja tih vrsta ugovora;
  • udio žena u donošenju odluka u medijima u EU 2015. iznosio je samo 32 posto što je ispod područja rodne ravnoteže (40-60 posto), dok je na mjestima predsjednika uprave bilo samo 22 posto žena;
  • razlika u plaćama i mirovinama žena i muškaraca dugotrajni je problem u EU, u sektoru medija žene imaju u prosjeku 17 posto manju plaću;
  • žene zaposlene u medijima i dalje se suočavaju sa staklenim stropom po pitanju profesionalnog napredovanja.

Reporterke i voditeljice također se suočavaju s brojnim preprekama u karijeri. One su pod velikim pritiskom kada je riječ o vanjskom aspektu i privlačnosti za publiku te im se rijetko povjeravaju zadaci koji uključuju važne političke ili gospodarske teme. Položaj žena također je često složeniji zbog veće potrebe za usklađivanjem obiteljskog života, prvenstveno majčinstva, i profesionalnih aktivnosti. U tome im smislu treba maksimalno pomoći – stoji u obrazloženju Prijedloga rezolucije Europskog parlamenta o rodnoj ravnopravnosti u medijskom sektoru u EU.

Stranica koristi web kolačiće Više informacija Prihvaćam
Koristimo kolačiće! To znači da korištenjem ove web stranice pristajete na uporabu tih datoteka i koristite sve funkcionalnosti podržane tom tehnologijom. Molimo vas da prihvatite uvjete korištenja.