Piše: Antonija Dujmović

Nakon praćenja medijskih sadržaja teško se oteti dojmu da je predsjednica RH, Kolinda Grabar-Kitarović , posljednjih nekoliko dana bila ekstremna meta posebno žestokih napada. Premda su predsjednicu kritizirale i žene, napadi izrazito uvredljivog tona došli su od strane muškaraca.

Nije sporno da pretendenti na predsjedničku funkciju, i oni koji ih podržavaju u utrci za Pantovčak, koriste svaku priliku kako bi nadjačali najvažnijeg protukandidata, u ovom slučaju aktualnu predsjednicu. Svatko ima pravo bez straha izražavati svoje mišljenje i nezadovoljstvo nečijim načinom obnašanja državne funkcije te se na legitiman način izboriti za promjenu.

Ono što zabrinjava jest način na koji pojedinci posebno u posljednje vrijeme komentiraju i iznose svoje neslaganje s predsjedničinim stavovima, ponašanjem i izjavama, a sve je kulminiralo tijekom obilježavanja 24. obljetnice Oluje.

Tako, na primjer, omalovažavajuća izjava SDP-ova Predraga Freda Matića o “degutantnom govoru predsjednice, nakon kojega se išao ispovraćati dva puta” nikako nije primjerena u javnom diskursu, a pogotovo ne od strane političara koji predstavlja Republiku Hrvatsku u Europskom parlamentu.

Bivši predsjednik RH Ivo Josipović, koji inače drži do uljudnog iznošenja kritika, ovaj je put svoje opise “nesuvisla, priča besmislice, čudna gestikulacija”, neprimjereno uokvirio konstatacijom da je vjerojatno u pitanju konzumacija alkohola. Riječ je o vrlo osobnom i oštrom napadu kakvog ne bismo očekivali od nekoga tko u svom političkom angažmanu promiče nenasilje, ljudska prava i prava uopće.

Pored pojedinačnih izjava, primjetna je sustavna hiperinflacija medijskih naslova “o Kolindi”, gdje se u tekstu izbjegava navesti funkcija predsjednice RH te njeno puno ime i prezime, odnosno samo prezime, a sve kako bi se umanjio njen značaj. Naime, poznato je da se vrlo često u pisanju o ženama političarkama navodi samo njihovo ime, dok se za muškarce političare koristi prezime – jer prezime nešto “znači”, a ime je “samo” ime.

Posebna su priča uvredljivi opisi novinara koji koristi izraze poput “alkaruša u ništa”, ”šupljoglavka s Pantovčaka”, “cmizdri na stranicama dnevnog lista ili ženske revije”. Ova potonja konstatacija jasno sugerira stav da ženama nije mjesto u politici. O krajnje uvredljivim komentarima i objavama na društvenim mrežama suvišno je i govoriti.

Žene političarke suzdržanije su od izricanja uvredljivih izjava

Predsjednica Grabar-Kitarović nakon obilježavanja VRO Oluje nije bila pošteđena niti kritika od strane sadašnjih i bivših političarki, tako su u medijima svoje reakcije iznijele Jadranka Kosor i Anka Mrak Taritaš. Međutim, za razliku od njihovih muških kolega one su svoje kritike na predsjedničino ponašanje iznosile na primjeren način, bez uvreda na osobnoj razini. Predstavnica oporbe Mrak Taritaš čak je stala u obranu predsjednice Grabar- Kitarović ocijenivši izjavu bivšeg predsjednika Ive Josipovića neprimjerenom.

Možemo se s pravom pitati zašto su žene političarke vrlo često obzirnije od muškaraca političara u iznošenju kritika te općenito suzdržanije od izricanja uvredljivih kategorizacija? Odgovor bi se velikim dijelom mogao kriti i u njihovom osobnom iskustvu.

Prisjetimo se, Jadranka Kosor ima iskustvo utrke s predsjedničkih izbora 2005. kada se i sama suočavala sa seksističkim napadima svojeg protukandidata Stjepana Mesića koji ju je nazivao Suzana aludirajući na njenu “žensku” stranu jer lako zaplače.

Još jedan zanimljiv recentni primjer zbog kojeg žene u politici više paze što govore. U komentarima, pod istim člancima u kojima se prenose njihove kritike o predsjednici Grabar-Kitarović, bivša predsjednica Vlade RH Kosor i predsjednica GLAS-a Mrak Taritaš bile su i same mete seksističkih i uvredljivih napada.

Pravobraniteljske institucije kao i Vladin Ured za ravnopravnost spolova upozoravaju već godinama kako su digitalni mediji i društvene mreže poligon na kojem se na najružnije načine najviše napadaju mlade žene te političarke, novinarke i zagovarateljice ženskih prava.