Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić izražava snažnu osudu i žaljenje zbog obiteljskog nasilja sa smrtnim posljedicama koje se 4. siječnja 2023. godine dogodilo u Zagrebu, u kojem je život izgubilo dijete u dobi od jedne godine, a njegova majka zadobila teške tjelesne ozljede – piše u javnom priopćenju pravobraniteljice kojega u nastavku prenosimo u cijelosti.
Pravobraniteljica već niz godina upozorava na brutalizaciju rodno utemeljenog nasilja koja se događa na razini društva u vidu sve veće učestalosti kaznenih djela obiteljskog nasilja i sve teže količine nasilja koja ih obilježava. Pravobraniteljica je u niz navrata tijekom 2022. godine posebno izražavala ozbiljnu zabrinutost zbog eskalacije teških ubojstava žena od strane bliskih osoba te ukazivala na važnost pravilnog funkcioniranja sustava i pravovremenog prepoznavanja rizika od težih oblika nasilja u obitelji. Nažalost, inicijalne informacije ukazuju da se i u ovom slučaju radilo o počinitelju koji je ranije pokazivao sklonost nasilnom ponašanju i nasilju u obitelji.
Pravobraniteljica će pokrenuti ispitni postupak te u sklopu „Promatračkog tijela za sveobuhvatno nadgledanje, prikupljanje podataka, analizu i izvještavanje o slučajevima ubojstava žena – Femicide Watch“ analizirati jesu li se eventualno u sustavu dogodili propusti zbog kojih nije pravovremeno prepoznat rizik od nasilja. Porast broja femicida dodatno ukazuje na važnost prepoznavanja rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja od strane nadležnih tijela.
Pravobraniteljica je posebno u svojem Izvješću o radu za 2021. godinu te javnim istupima ukazivala da se u posljednjih sedam godina broj kaznenih djela nasilja među bliskim osobama gotovo utrostručio te da je u 2021. iznosio preko 6000 kaznenih djela. Pritom, 79% žrtava činile su žene, što nedvojbeno upućuje na rodnu utemeljenost nasilja među bliskim osobama.
Recentna pojavnost rodno utemeljenog nasilja u našem društvu ukazuje da ovaj tragični događaj ne predstavlja izolirani slučaj, već da se radi o kontinuitetu koji upućuje da je od ključne važnosti uspostaviti učinkovitu politiku suzbijanja rodno utemeljenog nasilja, prije svega na razini prevencije kroz mehanizme stručnog i dugotrajnog psihoterapijskog rada s obiteljima u riziku od konfliktnih situacija i pojave nasilja, kao i rada s počiniteljima u cilju njihove resocijalizacije, dok je na represivnoj razini neophodno postrožiti sudsku politiku kažnjavanja rodno utemeljenog nasilja, uz odgovarajuće usavršavanje sudaca/tkinja i državnih odvjetnika/ca i jačanje međuinstitucionalne suradnje između nadležnih tijela.
