Piše: Antonija Dujmović

Do nedavno se seksualno nasilje nije posebno isticalo, to se čak smatralo nepoželjnim pa se o njemu govorilo u kontekstu nasilja prema ženama – istaknuto je na edukaciji za predstavnike/ice medija, institucija i organizacija civilnog društva o medijskom izvještavanju o nasilju nad ženama i femicidu u organizaciji Ženske sobe.

Konkretna promjena u sagledavanju seksualnog nasilja kao specifičnog oblika nasilja prema ženama najviše je izazvana prosvjedima #pravdazadjevojčice zbog čega je ova tema došla u žižu javnosti.

„U Ženskoj sobi telefoni zvone bez prestanka, volonteri i djelatnici u Centru za žrtve seksualnog nasilja po cijeli dan obrađuju upite za pomoć koji nam stižu putem telefona ili maila. Javljaju nam se i žrtve nasilja u obitelji. Pored toga, probuđen je interes i za edukacije od strane institucija, ustanova i organizacija“, istaknula je koordinatorica Ženske sobe – Centra za seksualana prava, Maja Mamula.

Navela je kako su zakonodavstvo, servisi, prevencija i osvješćivanje četiri temeljna stupa u borbi protiv nasilja prema ženama te da Ženska soba svjedoči promjenama koje su sve do nedavno bile teško zamislive.

„Pripremili smo žrtvu da od prijave vjerojatno ništa neće biti s obzirom na protok vremena i nedostatnost dokaznih materijala vezanih uz njezin slučaj. Međutim, ona je odlučila prijaviti seksualno nasilje s namjerom da se počinitelja bar pozove na obavijesni razgovor kako bi mu se poslala jasna poruka o neprihvatljivosti takvog čina. Ostali smo iznenađeni kada je Državno odvjetništvo pokrenulo postupak“, rekla je psihologinja Mamula.

Dodala je kako i dalje ostaje veliki problem u dobivanju detaljnijeg uvida u stanje nasilja prema ženama i seksualnog nasilja zbog nevođenja statistike i posljedično nemogućnosti praćenja koliko slučajeva završi pravomoćnom presudom, prvenstveno zbog dugotrajnosti postupaka.

„Imamo podatke policije i istraživanja i tu sve staje“, požalila se Mamula.

Branka Mašić, sutkinja Visokog prekršajnog suda RH u svojem izlaganju osvrnula se na problem nedorečenosti zakona, odnosno mogućnosti njihova širokog tumačenja.

„Nemamo zakonski jasno definirano nasilje prema ženama već je ono definirano kroz nasilje u obitelji, pored toga problem je i to što suci promatraju izolirani slučaj ali ne i povijest nasilja koja mu je prethodila“, rekla je sutkinja Mašić.

Tijekom diskusije, iz redova djelatnika/ca u sustavu socijalne skrbi čuli su se prijedlozi o potrebi pokretanja tema o nasilju prema ženama na radnom mjestu s kojim se nose žene u feminiziranim zanimanjima. Dok su predstavnice organizacija koje pružaju pomoć ženama žrtvama nasilja izrazile potrebu snažnijeg javnog financiranja njihovih centara i skloništa za žene.

Aktualno provođenje Istanbulske konvencije u njena dva dijela – otvaranje skloništa za žene i u preostalih šest županija te pokretanje nacionalne SOS linije – smatraju dobrim pravcem, no drže da je riječ o ad hoc, brzinskom, rješenju za koje nisu sigurne da će se moći kvalitetno provesti u tako kratkom periodu.

Na edukaciji, koja je primarno bila usmjerena medijskim djelatnicima, govorilo se o profesionalnom i senzibiliziranom izvještavanju o nasilju prema ženama i femicidu te su prikazani rezultati istraživanja koje je od 2012. do 2016. provela Ženska soba analizirajući članke u najčitanijim dnevnim listovima.

Nevenka Sudar, ispred institucije Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova govorila je o analizi medijskog izvještavanja na pet internetskih portala u razdoblju od 2012. do 2016. temeljem koje je donesen Medijski kodeks za profesionalno i senzibilizirano izvještavanje o nasilju prema ženama i femicidu. Kodeks sadržava vrlo jasne smjernice kako medijski tretirati ovu temu.

O dvostrukoj ulozi medija, s jedne strane kao zastupnika, a s druge kao zlostavljača zlostavljanih žena govorio je novinar Saša Leković, dok je slobodna novinarka Barbara Matejčić na zanimljiv način predstavila konkretne primjere o utjecaju medijskog izvještavanja na život žrtve.

Edukacija je održana u Zagrebu 30 i 31. listopada u okviru projekta „Izgradnja učinkovitije zaštite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema ženama“ kojeg je nositeljica Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova RH u partnerstvu sa Ženskom sobom.