Analiza potrošnje proračunskih sredstava najbolje pokazuje prioritete javnog financiranja u nekoj državi ili gradu. Pri donošenju proračuna važno je voditi brigu o pravednoj raspodjeli sredstava imajući u vidu različite društvene skupine, pa je shodno tome potrebno uvažavati i različite potrebe muškaraca i žena. S ciljem osvještavanja aktera javnih politika Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Grada Zagreba predstavilo je brošuru i studiju o rodnoj osjetljivosti Proračuna Grada Zagreba “Zašto i kako do rodno osviještenog proračuna“.

Rodno osjetljivi proračun podrazumijeva kontinuiranu analizu rashoda i prihoda te njihovu modifikaciju radi postizanja veće rodne jednakosti u društvu. Uvažavajući različite rodne uloge i potrebe ženskog i muškog stanovništva, rodno osjetljivi proračun uzima u obzir i neplaćeni rad kao i njegovu neproporcionalnu raspodjelu između muškaraca i žena. Važno je istaknuti da ovakav proračun nikako ne znači dovođenje žena u povlašteniji položaj u odnosu na muškarce, riječ je prije svega o instrumentu za ostvarivanje ravnopravnosti spolova u društvu.

U brošuri se navodi neplaćeni rad kao poseban segment kojega treba uzimati u obzir prilikom izrade proračuna. Riječ je o radu kojeg većinom obavljaju žene poput kućanskih poslova, brige o djeci, starijima i nemoćnima, manjim popravcima i dr. Također su navedeni i zanimljivi primjeri rodno osjetljivih proračuna u drugim zemljama.

Prve inicijative o rodno osjetljivom proračunu javile su se 1984. godine u Australiji gdje su se radile analize kako državni proračun utječe na žene, a kako na muškarce te zadovoljava li jednako njihove potrebe. Danas se u Europskoj uniji sve više govori o rodno osjetljivim proračunima. Ured za ravnopravnost spolova još je 2010. objavio priručnik Vijeća Europe „Uvođenje rodno osjetljiva proračuna: provedba u praksi“ autorice Sheile Quinn.