EUROPSKI TJEDAN MOBILNOSTI Ženski pogled na kretanje gradom – problemi, ideje, rješenja

2022-09-18T10:54:37+00:0017. rujna 2022.|Civilno društvo|

Piše: Antonija Dujmović

Tko su bolji vozači, žene ili muškarci, koje su specifične potrebe žena u prometu, na koje poteškoće nailaze te zašto se u prometu i javnom prostoru često osjećaju nesigurno – pitanja su o kojima se raspravljalo na tribini “Ženski pogled na kretanje gradom – problemi, ideje, rješenja” održanoj 16. rujna u zagrebačkom KIC-u. Tribina je organizirana u suradnji Udruge ODRAZ i Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo.

Na tribini su gostovale Snježana Kovač, psihologinja u Školi za cestovni promet, Dunja Bonacci Skenderović iz inicijative “Razotkrijmo skriveno nasilje” te Italina Benčević iz Udruge RODE.

“Pedeset tri posto stanovništva Grada Zagreba čine žene, zato nam je, kao potpisnicima Europske povelje o ravnopravnosti žena i muškaraca na lokalnoj razini, cilj uključiti perspektivu ravnopravnosti spolova u sva područja djelovanja Grada Zagreba. Jedno od njih je urbanizam i lokalno planiranje u sklopu kojeg će se provesti pilot projekt u određenim dijelovima grada koji će ponuditi ideje za uključivanje perspektive ravnopravnosti spolova prilikom planiranja parkova, pješačkih područja i javnog prijevoza. Rezultati projekta mogu utjecati na izgradnju javne rasvjete, pješačkih i biciklističkih staza”, uvodno je kazala Jana Radić, voditeljica Odjela za promicanje ljudskih prava i civilno društvo.

Moderatorica tribine Magdalena Makar iz ODRAZ-a podsjetila je na činjenice da žene redovitije koriste javni prijevoz od muškaraca gdje se i češće susreću sa seksualnim uznemiravanjem te da žene imaju veći rizik od zadobivanja ozbiljnijih ozljeda kao pješakinje ali i u vozilima. Tehnologija i izvedba vozila, kao i testiranja u slučaju nezgoda, prilagođene su muškoj fizionomiji.

Profesorica Kovač potvrdila je da više žena stradava u prometu premda su muškarci češći sudionici nesreća i češće rade prekršaje. Istaknula je i muško-žensku razliku u shvaćanju osobnog vozila, kako kaže, muškarci automobil doživljavaju kao statusni simbol, produžetak svoje moći, dok ga većina žena doživljava kao sredstvo koje joj olakšava funkcioniranje. U skladu s time ga najčešće i koriste – žene pretežito za obavljanje poslovnih i obiteljskih obveza, dok ga muškarci, posebice oni mlađi ili imućniji, koriste za dokazivanje pred prijateljima, djevojkama i drugima.

Nadovezujući se na podatak da žene čine samo 17 posto zaposlenih u sektoru prometa, psihologinja Kovač podsjetila je da su instruktori vožnje dominantno muškarci, čime se među posjetiteljicama tribine otvorilo i pitanje seksualnog uznemiravanja tijekom obuke. Kovač je spomenula i rezultate istraživanja na vječito pitanje – Tko su bolji vozači, žene ili muškarci?

“Podaci kažu da instruktori vožnje procjenjuju da su muškarci bolji i u perceptivno-motoričkoj komponenti i u brizi za sigurnost. Međutim, kada se to isto pita vozače i vozačice oni se slažu da su muškarci bolji u manevriranju, ali smatraju da su žene bolje u brizi za sigurnost”, kazala je psihologinja Škole za cestovni promet.

Dunja Bonacci Skenderović predstavila je rezultate aplikacije Safecity, o kojoj smo već pisale. U Hrvatskoj je kroz proteklih nekoliko mjeseci korištenja ovog alata zabilježeno tridesetak prijava seksualnog uznemiravanja žena u javnom prostoru, većina njih u Zagrebu. Bonacci Skenderović je naglasila da je Zagreb relativno siguran grad ako se promatra po globalnim pokazateljima, no osjećaj sigurnosti ipak je osobne prirode.

“Većina prijava odnosi se na javni prijevoz i stajališta. U Zagrebu je bilo nekoliko prijava vezanih uz park Maksimir i oko studentskih domova. Cilj ove aplikacije je dobivanje podataka upravo kako bi se označile crvene točke na kojima se nešto treba poduzeti da bi se žene osjećale sigurnije”, kazala je Bonacci Skenderović te na primjeru Indije, gdje se ova aplikacija koristi već deset godina, pojasnila njezinu krajnju namjeru: “Kada se prikupi dovoljno podataka onda se s policijom, lokalnim vlastima i zajednicom na određena mjesta koja se pokažu kao posebno problematična postavljaju nadzorne kamere, poboljšava rasvjeta, pojačavaju ophodnje i sl.”

Voditeljica tribine Magdalena Makar, Foto: ODRAZ

Italina Benčević iz udruge RODA govorila je o važnosti sustavnog rada na prometnoj kulturi od malih nogu. Spomenula je i projekt “ZakOČI” putem kojega žele, učeći iz švicarskih iskustava, poboljšati prometnu sigurnost djece, potaknuti i njih i roditelje na hodanje ili bicikliranje.

“Kretanje je važno za kognitivni razvoj djece ali i za mentalno zdravlje odraslih, nažalost zbog današnjeg načina života mnoga djeca u škole i vrtiće dolaze automobilima u kojima čak ne percipiraju niti svoj okoliš jer ne gledaju kroz prozor već u mobitel”, kazala je Benčević dodavši da ovim projektom nastoje potaknuti zajednicu na promišljanje prometnog okoliša prijateljskog za djecu pješake.

Tribina “Ženski pogled na kretanje gradom – problemi, ideje, rješenja” održana je u okviru Europskog tjedna mobilnosti koji se ove godine obilježava od 16. do 22. rujna pod sloganom “Kombiniraj i kreći se”, a čiju provedbu kod nas koordinira Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja uz potporu Europske komisije. Cilj je potaknuti odabir aktivnih načina kretanja ili kombiniranje hodanja i biciklizma s javnim prijevozom.

Stranica koristi web kolačiće Više informacija Prihvaćam
Koristimo kolačiće! To znači da korištenjem ove web stranice pristajete na uporabu tih datoteka i koristite sve funkcionalnosti podržane tom tehnologijom. Molimo vas da prihvatite uvjete korištenja.