Piše: Nikolina Blažanović
Kroz povijest su žene dugo vremena gledane kao drugotne. Zbog toga je puno uspješnih žena zaboravljeno i ne spominju se u jednakoj mjeri kao uspješni muškarci. Udruga Domine iz Splita odlučila je Splićanke i Splićane upoznati s iznimnim ženama njihove povijesti, ali i očuvati sjećanje na njih. Jedan od načina na koji to žele postići je oslikavanje murala s čime su započele prije nekoliko godina. Više smo saznale od Petre Sinovčić iz udruge Domine.
U udruzi Domine su još 2007. godine počele s istraživanjem povijesti žena Splita i Dalmacije. Na taj način htjele su javnosti predstaviti žene koje su zaboravljene ili čije priče nikada nisu ni ispričane. Nakon toga su organizirale izložbu i nekoliko akcija s ciljem promoviranja žena, a zatim su istraživanje pretvorile u edukacijsku šetnju o ženskoj povijesti Splita.
„U posljednjih nekoliko godina ona je postala jedan od načina financiranja našeg Savjetovališta za žene žrtve nasilja i žrtve obiteljskog nasilja koje također nosi ime jedne žene. Nazvano je po Maji Čulić, prvoj predsjednici prve splitske ženske organizacije osnovane 1918. Nakon pokretanja ture smo shvatile da Splitu i dalje nedostaje žensko lice. Gotovo nemamo ulica i trgova nazvanih po ženama, nemamo kipova ni murala posvećenih ženama, a žene su dio ovog grada i njegove povijesti. Stoga smo mi to odlučile promijeniti“, objašnjava Petra.
Do sada su u sklopu Mediteranskog ženskog festivala oslikana dva zida. Prvi zid oslikan je 2019. godine u Ulici Slobode (naslovna fotografija). Na njemu je Zdravka Krstulović, a oslikala ju je umjetnica Josipa Krolo. Zdravka je bila hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica, a za svoj rad dobila je niz nagrada. Najpoznatija je po ulogama u serijama „Naše malo misto“ i „Velo misto“. Na drugom zidu, koji se nalazi u Palminoj ulici u splitskom Varošu, umjetnica Andrea Resner prošle godine oslikala je Palminu Piplović. Palmina je bila hrvatska pripadnica pokreta otpora i antifašistkinja. Ilegalno je pomagala partizanima i poticala njemačke vojnike na dezertaciju te ih smještala na oslobođeni teritorij.
„Mediteranski ženski festival je aktivistički festival koji promovira aktivizam, ženska prava i žensko stvaralaštvo i umjetnost i cilj nam je svake godine oslikati minimalno jedan zid u čast jednoj od žena Splita i na taj način Splitu dati žensko lice. Ove godine se festival održava od 14. do 19. listopada u sklopu kojeg će se oslikati treći zid. Ovim putem pozivamo sve da prate informacije na našim društvenim mrežama te da festival ukoliko mogu podrže fizičkim dolaskom na događaje, a ako nisu u mogućnosti mogu nam se pridružiti virtualno“, govori.
Treći zid također će oslikati umjetnica Andrea Resner, a krasit će ga Dika Marjanović – Radica, autorica slavne „Dalmatinske kuhinje“. Dika je putovala Dalmacijom i zapisivala recepte autohtonih jela koji su bili lako čitljivi svakidašnjim ljudima. Njezina prva kuharica imala je čak 274 recepta.
„Smatramo da ja izrazito važno da žene budu vidljive u javnom prostoru i da njihov doprinos bude vrednovan i zapamćen jer mi smo dio prošlosti, sadašnjosti i budućnosti ovog grada jednako kao što su to i muškarci. Stoga sve manje od ravnopravne zastupljenosti i prilika nam svima treba biti neprihvatljivo. Povijest i kontinuitet ženske borbe su važni, jer mi smo danas ovdje samo zbog hrabrih žena koje su došle prije nas“, naglašava.
Ova zanimljiva i hvalevrijedna inicijativa specifična je za Split i iz udruge kažu da još nisu čuli za nešto slično, ali da bi im bilo iznimno drago vidjeti više ženskih lica u javnim prostorima i ostalim hrvatskim gradovima. Smatraju da žene nigdje u Hrvatskoj nisu dovoljno zastupljene u javnom prostoru i da drugi trebaju pokrenuti slične inicijative.
„Dok žene nisu u javnom prostru i dok priče o njihovim životima i iskustvima nisu prisutne u javnosti, jako se lako pretvarati da one ne postoje. To se podjednako odnosi na Split kao i na svaki drugi grad i Hrvatsku u cjelini. Još uvijek su žene u većem broju one koje trpe nasilje, one koje su seksualno zlostavljane i uznemiravane i one koje rade lošije plaćene poslove. Važno je držati te teme u javnom prostoru“, zaključuje Petra za naš portal.