Za županice se kandidiralo 15 žena, a za gradonačelnice pet velikih gradova njih 12

2021-05-04T08:40:49+00:003. svibnja 2021.|Institucije, Politika|

Piše: Antonija Dujmović

Državno izborno povjerenstvo danas je objavilo kandidacijske liste za lokalne izbore koji će se održati 16. svibnja. Za predstavničku i izvršnu vlast kandidiralo se preko 38 tisuća kandidata i kandidatkinja. Ovdje donosimo kratku analizu po spolu među pretendentima/cama na čelna mjesta županija i pet najvećih gradova po regijama.

U Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku i Puli za gradonačelnika/cu kandidiralo se 47 osoba, a među njima je 35 kandidata i 12 kandidatkinja. Udio žena među kandidatima u najvećim gradovima po regijama iznosi 25,5 posto.

Zagreb 10 kandidata/kinja – 3 žene
Split 11 kandidata/kinja – 2 žene
Rijeka 11 kandidata/kinja – 2 žene
Osijek 7 kandidata/kinja – 1 žena
Pula 8 kandidata/kinja – 4 žene

Za župane/županice dvadeset županija kandidiralo se ukupno 95 osoba, od toga 80 muškaraca i 15 žena. Udio žena među kandidatima iznosi 15,7 posto.

U čak osam županija nema niti jedne žene kandidatkinje za mjesto županice: Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Ličko-senjskoj, Krapinsko-zagorskoj, Međimurskoj, Virovitičko-podravskoj i Vukovarsko-srijemskoj. Ostale županije imaju jednu, odnosno dvije žene kandidatkinje.

Uoči početka izbornog procesa Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova pozvala je sve sudionike na poštivanje načela ravnopravnosti spolova prilikom sastavljanja kandidacijskih lista, uz napomenu da se članak 15. Zakona o ravnopravnosti spolova koji propisuje minimalnu zastupljenost jednog spola u omjeru od 40 posto odnosi isključivo na kandidacijske liste za predstavnička tijela jedinica lokalne i područne samouprave (županijske skupštine, gradska i općinska vijeća), a ne i na izvršna tijela (župani/ce, gradonačelnici/e, načelnici/e općina i njihovi/e zamjenici/ce).

Nakon ovog poziva, Pravobraniteljici su se javljale političke stranke navodeći da ne mogu udovoljiti odredbama Zakona vezano uz izborne kvote jer ne mogu prikupiti dovoljan broj žena kandidatkinja. Razlozi se svode na patrijarhalno ustrojstvo politike kao primarno muškog područja djelovanja za koje žene ne pokazuju veliko zanimanje.

“Ukoliko su navedena opravdanja političkih stranaka točna i ne predstavljaju samo izliku, to ukazuje na ozbiljan problem u kojem se nalazi hrvatsko društvo. Zabrinjavajuće je da se 2021. godine, skoro 20 godina nakon donošenja prvog Zakona o ravnopravnosti spolova (2003.), u kojem su već bile uvrštene odredbe koje nalažu primjenu posebnih mjera s ciljem poticanja većeg uključivanja žena u područje političke participacije, još uvijek susrećemo s istim strukturalnim problemom, odnosno društvenim stanjem u kojemu su rodne uloge strogo podijeljene na muške i ženske zbog čega odgovorne društvene funkcije i pozicije odlučivanja nisu predodređene za žene. Takva struktura ni u kojem pogledu nije uvjetovana biološkim čimbenicima, već isključivo proizlazi iz neravnopravnog položaja u kojem se žene nalaze u hrvatskom društvu. Zastupljenost žena u vrhu društvene hijerarhije ogledni je pokazatelj na kojem stupnju ravnopravnosti spolova se to društvo nalazi”, istaknula je Pravobraniteljica u javnom priopćenju zaključivši da je položaj žena u politici u velikom nesuglasju s načelom ravnopravnosti spolova te da se zbog toga moraju provoditi odgovarajući mehanizmi.

Stranica koristi web kolačiće Više informacija Prihvaćam
Koristimo kolačiće! To znači da korištenjem ove web stranice pristajete na uporabu tih datoteka i koristite sve funkcionalnosti podržane tom tehnologijom. Molimo vas da prihvatite uvjete korištenja.