Piše: Ivana Perković Rosan
U povodu godišnjice Putinove invazije na Ukrajinu, danas je u Zagrebu mirovni prosvjed održala Ad hoc feministička antiratna koalicija koju čine Centar za žene žrtve rata – ROSA, Centar za ženske studije, Centar za mirovne studije, CESI, Documenta, Ženska soba i Ženska mreža Hrvatske. Hrvatske feministkinje i mirovnjakinje skupom ‘Zaustavite rat odmah’ pridružile su se prosvjednicima diljem Europe i svijeta koji žele potaknuti odgovorne da što prije zaustave stradanje ljudi Ukrajine i utrku u naoružanju te pokrenu mirovne pregovore. Svoje zahtjeve uputile su predsjedniku Vlade i predsjedniku RH, podsjećajući da je Hrvatska, koja je i sama uz puno ožiljaka preživjela rat devedesetih, moralno i ljudski dužna maksimalno se založiti za mir.
Među zahtjevima, koji se odnose i na međunarodna i EU nadležna tijela, je i sistemska podrška ženama u ratnim područjima jer, kako ističu, militarizam i ratnički mačizam osnažuju rodno-uvjetovano nasilje uključujući silovanja, prostituciju i trgovanje ženama. Također, zahtjeva se osiguravanje prava civilnih žrtava, uključivši i žrtve seksualnog nasilja u ratu, u skladu s međunarodnim kaznenim pravom.
Nakon što je prosvjed završen na Trgu bana Josipa Jelačića, ispred Hrvatskog narodnog kazališta razvijen je transparent pred antiratnom instalacijom Vladimira Dodiga Trokuta “Imagine” gdje je čitana ženska antiratna poezija. A jedna od poruka prosvjeda je bila i to da su žene nosivi akter mirovnog procesa i društvenog zacjeljivanja, normalizacije života i brige za najranjivije skupine u društvu.
Foto: Suzana Komušar, Centar za ženske studije Zagreb
Jedna od organizatorica prosvjeda Nela Pamuković iz Centra za žene žrtve rata – ROSA je za naš portal istaknula goruće probleme s kojima se bore žene iz Ukrajine.
‘Mi smo povezane sa ženskim organizacijama u Ukrajini i drugim državama u kojima se nalaze žene iz Ukrajine. One ukazuju na pojavu ratnog silovanja, primjere trgovanja ženama za prostituciju u državama u kojima se nalaze izbjeglice iz Ukrajine. Ured glavnog tužitelja Ukrajine dokumentirao je više od 100 slučajeva seksualnog nasilja, pri čemu je najmlađa žrtva imala samo 4 godine, a najstarija preko 80. Međutim, to je samo vrh ledenog brijega. Također možemo naći podatke da je od 3. lipnja 2022. Visoki povjerenik UN-a za ljudska prava primio izvještaje o 124 čina seksualnog nasilja povezanog sa sukobom u Ukrajini. Istražno povjerenstvo UN-a o Ukrajini potvrdilo je da su ‘neki vojnici Ruske Federacije počinili zločine seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja’. Dob žrtava seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja kretala se od četiri do 82 godine. Povjerenstvo je dodatno dokumentiralo slučajeve u kojima su djeca silovana, mučena, protuzakonito zatvarana, ubijana i ozlijeđena u neselektivnim napadima eksplozivnim oružjem. Izloženost opetovanim eksplozijama, zločinima, prisilnom raseljavanju i odvajanju od članova obitelji duboko je utjecalo na njihovu dobrobit i psihičku snagu’, rekla nam je Pamuković koja je objasnila i kako su generalne procjene da tek svaka dvadeseta žena progovori o seksualnom nasilju koje je preživjela.
‘Iz iskustva rata u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Kosovu, a tako i drugih ratova širom svijeta znamo da je seksualno nasilje u ratu na žalost neizbježna pojava, u različitim oblicima i ostavlja teške i dugotrajne posljedice na žene koje ga prežive. Iz naše perspektive možemo reći da žene jako teško progovaraju o toj traumi i da im je potrebna velika podrška i priznanje da je ono što su pretrpjele ratni zločin, zločin protiv čovječnosti koje se mora procesuirati a žrtvama priznati status civilnih žrtava rata. Žene najčešće drže traumu u sebi i to dovodi do različitih ozbiljnih psihičkih i fizičkih posljedica.Veliki broj žena nije nikada progovorio a nekima treba i 30 godina da progovore, zbog nedostatka podrške i stigme kojom je ovo nasilje okruženo, posebno u manjim sredinama. Stoga su u našoj regiji osnovane brojne ženske organizacije koje pružaju različite oblike podrške potrebne ženama koje su preživjele ovo nasilje, i to predano rade već 30 godina. Državama je trebalo desetljeća da prepoznaju potrebu da se osobama koje su preživjele ratno silovanje prizna status civilnih žrtava rata. U Hrvatskoj je zakon donesen tek 2015. godine’, zaključila je Pamuković.
Krajem prošle godine u Londonu je održana međunarodna Konferencije o sprječavanju seksualnog nasilja u ratnim sukobima na kojoj su uz Pamuković sudjelovale još dvije hrvatske predstavnice, dugogodišnje stručnjakinje i aktivistice Marijana Senjak i Maja Mamula. Vlada Velike Britanije pokrenula je 2013. inicijativu za sprječavanje seksualnog nasilja u ratovima kako bi se ojačale zajedničke akcije sprječavanje nasilja i globalnog odgovora na nasilje. Britanska vlada ulaže sredstva u strategiju borbe protiv seksualnog nasilja u ratu, te podržava 100 projekata u 29 država usmjerenih na dokumentiranje i istraživanje seksualnog nasilja u ratu, jačanje pristupa pravdi i osiguravanje podrške preživjelima.
