Od digitalnog uhođenja i dijeljenja intimnih slika bez pristanka, do AI-generiranih deepfakeova i špijunskog softvera, tehnologija mijenja i pojačava nasilje nad ženama i djevojčicama. S obzirom na to da 31% žena u Europi doživljava fizičko ili seksualno nasilje, nova EU inicijativa DeStalk projekt ima za cilj poboljšati odgovore na brzo rastuću digitalnu dimenziju.
Istraživanje EU o rodno utemeljenom nasilju (2024.) potvrđuje da je 31% žena u dobi od 18 do 74 godine u EU-u doživjelo fizičko i/ili seksualno nasilje u odrasloj dobi, s još većom učestalošću (35%) među mlađim ženama. Digitalni oblici nasilja sve se više prepoznaju kao dio šireg spektra zlostavljanja.
Nove prijetnje poput dijeljenja intimnih slika bez pristanka, zloupotrebe umjetne inteligencije, špijunskog softvera i digitalne prisilne kontrole pokazuju kako tehnologija mijenja krajolik zlostavljanja. Nedavno europsko izvješće pokazuje da velika većina deepfake sadržaja cilja žene, ističući rodnu dimenziju rastućeg digitalnog zlostavljanja.
“Digitalno nasilje više nije marginalan, izoliran problem. To je rastuća i duboko štetna dimenzija nasilja nad ženama koja se često javlja s nasiljem uživo, prethodi mu ili ga pojačava. Obuhvaća oblike zlostavljanja koji se događaju online i one koje omogućuje tehnologija, a postoji kontinuitet između nasilja uživo i digitalno. U vrijeme kada brzi tehnološki razvoj, u kombinaciji s kulturnim reakcijama i dezinformacijama, predstavlja sve veće rizike, unatoč važnom napretku u pravnom okviru EU-a i dalje postoje značajne praznine u praksi.”
Alessandra Pauncz, Izvršna direktorica, WWP EN
Stručnjaci diljem Europe naglašavaju hitnost učinkovitije procjene rizika, specijaliziranog znanja, koordiniranih odgovora i veće odgovornosti, uz sveobuhvatne strategije prevencije, zaštite, kažnjavanja i politike. DeStalk EU projekt odgovara na ovaj poziv.
Pod vodstvom Europske mreže za rad s počiniteljima nasilja (WWP EN), konzorcij od 10 partnera iz osam zemalja (Španjolska, Italija, Grčka, Cipar, Hrvatska, Rumunjska, Estonija i Bugarska) rade zajedno na jačanju kapaciteta za suzbijanje problema tehnološki potpomognutog nasilja nad ženama i djevojčicama.
“Radimo na tome da stručnjaci u Europi razvijaju vještine, alate i koordinirano djelovanje kako bi se postojeća prava pretvorila u stvarnu zaštitu i sigurnost, kako u digitalnom svijetu, tako i uživo. Kada se nasilje događa digitalno, medij može biti virtualan, ali šteta je stvarna, a njezini učinci konkretni i pojačani. Uz ponašajnu dimenziju moramo razumjeti i tehnološku dimenziju nasilja, dinamiku moći i kontrole koje takvo nasilje pokreće. Zato gradimo integrirane, holističke sustave odgovora koji povezuju digitalno osnaživanje s podrškom preživjelima, radom s počiniteljima, institucionalnom odgovornošću i podizanjem svijesti u zajednici.”
Dimitra Mintsidis, DeStalk EU Koordinatorica, WWP EN
Nadovezujući se na uspjeh pilot-projekta razvijenog između 2019. i 2022. godine kojeg je financirala Europska komisija, novi EU projekt DeStalk odgovara na hitnu potrebu za jačom stručnom obukom, poboljšanim alatima i informiranim zajedničkim odgovorima unutar lokalnih konteksta i diljem Europske unije u svakodnevnom radu na prevenciji i suzbijanju nasilja nad ženama. U sljedeće dvije godine, DeStalk EU projekt će:
• Poboljšati, obogatiti i nadograditi DeStalk alate i programe obuke
• Obučiti 400+ praktičara koji rade sa žrtvama i počiniteljima
• Uključiti 300+ donositelja politika i odluka na regionalnoj i nacionalnoj razini
• Informirati zajednice i podići svijest najmanje 10 000 građana
• Uspostaviti Zajednicu prakse za kontinuirane, poboljšane odgovore.
“Iako većina praktičara prepoznaje relevantnost digitalnog nasilja za svoj rad, mnogi još uvijek nemaju specijalizirano znanje potrebno za prepoznavanje i odgovaranje na oblike digitalne prisile, digitalne alate za špijuniranje, dijeljenja intimnih slika bez pristanka, dijeljenja privatnih informacija ili druge oblike digitalne kontrole. Manji broj stručnjaka prošao je specifičnu obuku, a samo nekolicina koristi posebne alate za procjenu ili intervenciju u takvim slučajevima. Kao rezultat toga, tehnološki potpomognuto nasilje često je nedovoljno otkriveno, pogrešno klasificirano ili zanemareno. I dalje postoji jaz diljem Europe. Kroz izgradnju kapaciteta i kampanje DeStalk EU projekta, cilj nam je odgovoriti na ovaj rastući fenomen.”
Elena Gajotto, DeStalk EU Voditeljica izgradnje kapaciteta, UCPU
Foto: Društvo za psihološku pomoć
DeStalk EU promiče koordinirani, međusektorski pristup, potičući suradnju između službi za podršku žrtvama, programa za počinitelje nasilja, kreatora politika i zajednica.
“Tehnološki potpomognuto nasilje u partnerskim odnosima prepoznali smo kao važnu komponentu psihosocijalnog tretmana počinitelja nasilja i ovu temu uvrstili u obavezni tretman. Veliki broj žena još uvijek nedovoljno prepoznaje ovaj rizik, a počinitelji teško razumiju zakonske posljedice svojeg ponašanje u online okruženju. Stoga će DeStalk EU projekt u Hrvatskoj unaprijediti kompetencije stručnjaka koji rade sa žrtvama i počiniteljima nasilja kako bi mogli prepoznati, dokumentirati i reagirati na tehnološki potpomognute oblike nasilja.”
Dean Ajduković, donedavni dugogodišnji predsjednik Odbora direktora WWP EN, Društvo za psihološku pomoć
Kako digitalne tehnologije sve više oblikuju svakodnevni život, moramo osigurati da žene i djevojčice mogu živjeti sigurno i slobodno, kako svakodnevno, tako i u digitalnom svijetu.
“Digitalno nasilje nad ženama jest stvarno nasilje, jednako ozbiljno kao i “offline” oblici nasilja — ali u nekim aspektima može imati i teže psihološke i socijalne posljedice: strah, anksioznost, depresiju, povlačenje iz javnog života. Nije “manje stvarno” samo zato što se događa online. Uz to digitalno nasilje nad ženama često uključuje prijetnje seksualnim nasiljem, ponižavanjem i prisilnu kontrolu, što dodatno pojačava osjećaj nesigurnosti i društvene stigme. U Društvu za psihološku pomoć s optimizmom i osjećajem velike društvene odgovornosti očekujmo da ćemo zajedno sa ostalim sudionicima projekta dugoročno doprinijeti boljoj zaštiti žrtava, učinkovitijem radu s počiniteljima, te boljoj informiranosti javnosti i institucija o rizicima i oblicima tehnološki potpomognutog rodno utemeljenog nasilja.”
Marina Ajduković, predsjednica Društva za psihološku pomoć
Viže informacija o projektu potražite OVDJE.
Izvor: Objava za medije / Društvo za psihološku pomoć
