Žene koje rade u javnom sektoru na svim razinama, uključujući one izabrane ili članice tijela za donošenje odluka, često se suočavaju s izazovima svojem dostojanstvu, legitimnosti i autoritetu zbog seksizma i seksističkog ponašanja – navodi se u Preporuci Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv seksizma.
Seksizam izaziva osjećaj bezvrijednosti, autocenzuru, pribjegavanje strategijama izbjegavanja, promjene ponašanja i pogoršanje zdravlja.
Neke skupine žena posebno su na meti seksizma, primjerice djevojke, političarke, novinarke ili žene iz javnog života.
Primjeri seksizma u javnom sektoru:
Seksualizirani komentari ili komentari o izgledu ili obiteljskoj situaciji političara, većinom žena, uključujući i u okviru parlamenata. Komentari na račun seksualne orijentacije ili izgleda korisnika koje iznose zaposlenici javnih tijela. Seksističko predstavljanje / objavljivanje nagih žena na javnim radnim mjestima (npr. u prostorijama u kojima boravi bolničko osoblje). Komentari na račun izgleda žena na javnim mjestima, uključujući u sredstvima javnog prijevoza.
Zašto je potrebno posvetiti se tom pitanju?
Dužnost je javnog sektora da predvodi svojim primjerom. Seksizam u parlamentima veoma je uobičajen, ali njime se ograničavaju prilike i sloboda žena u parlamentima, bez obzira na to je li riječ o zastupnicama ili zaposlenicama. Seksizam ugrožava ravnopravan pristup javnim uslugama. Seksizam na javnim mjestima ograničava slobodu kretanja žena. Seksizam može izazvati nasilje te stvara opresivno okruženje, sprečavajući većinom žene od potpunog sudjelovanja u javnom životu.
Kako to spriječiti?
Kroz osposobljavanje osoblja. Uspostavom kodeksa ponašanja, mehanizama pritužbi, disciplinskih mjera i službi podrške. Kroz provođenje kampanja osvještavanja, kao što su alati ili posteri izloženi na javnim mjestima kojima se objašnjava pojam seksizma. Promicanjem ravnoteže spolova pri donošenju odluka. Promicanjem istraživanja i prikupljanjem podataka o toj temi.
Izvor: Vijeće Europe #StopSexism
