Radnica – projekt kojemu je cilj poboljšati nejednaki i diskriminatorni položaj žena u svijetu rada

2021-07-10T13:56:29+00:0010. srpnja 2021.|Civilno društvo|

Piše: Nikolina Blažanović

Od početka ove godine provodi se projekt „Radnica – Rodna jednakost u svijetu rada“. O njemu smo razgovarale s Anamarijom Tklačec, voditeljicom programa „Socijalna pravda i jednake mogućnosti“ i Lanom Kučer, pravnicom i stručnom suradnicom na programu, iz udruge CESI.

CESI već godinama provodi projekte u okviru spomenutog programa čiji je cilj poboljšati položaj žena u svijetu rada te zagovarati politike koji reguliraju socijalna i radna prava. U okviru njega organiziraju radionice za nezaposlene žene, seminare za poslodavce o rodnoj jednakosti i kampanje kojima nastoje ukazati na diskriminaciju žena u svijetu rada. Uz to je pokrenuto i besplatno pravno savjetovalište te portal Radnica.org. CESI od 2008. godine provodi i grupe podrške za nezaposlene žene s ciljem njihovog osnaživanja u traženju posla i procesu samozapošljavanja.

Sve žene mogu prijaviti diskriminaciju na radnom mjestu

„Natječajem Fonda za aktivno građanstvo u Hrvatskoj vidjele smo priliku za sustavnije i povezanije aktivnosti zagovaranja za rodnu jednakost u svijetu rada te smo prijavile projekt u partnerstvu s Pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova, marketinškom agencijom Señor iz Zagreba i najstarijom islandskom organizacijom za ženska prava IWRA – Icelandic Women’s Rights Association. Projekt “Radnica – Rodna jednakost u svijetu rada” provodi se od 1.1.2021. – 28.02.2023. te je financijski podržan od strane Fonda za aktivno građanstvo u Hrvatskoj“, započinju Anamarija i Lana.

Cilj ovog projekta je poboljšati nejednaki i diskriminatorni položaj žena u svijetu rada, doprinijeti razumijevanju problematike rodne nejednakosti te potaknuti građanke i građane na aktivni angažman. „Projekt se provodi od početka ove godine kroz aktivnosti povezivanja zainteresiranih organizacija i pojedinki_aca te smo zajedno s predstavnicama udruga, sindikata i akademske zajednice osnovale neformalnu inicijative Radnica. Radimo na analizi mjera i politika te na zagovaranju zakonodavnih mjera za postizanje rodne jednakosti u svijetu rada. Žrtvama diskriminacije te svim radnicama_ima pružamo besplatnu pravnu pomoć kroz pravne savjete i informacije. Informacije o rodnoj jednakosti u svijetu rada kao i vijesti na temu objavljujemo na portalu Radnica.org“, objašnjavaju.

Web stranica je pokrenutu prije desetak godina s ciljem suzbijanja diskriminacija u svijetu rada. „Tada smo željele potaknuti žene da podjele iskustva diskriminacije u svijetu rada koja su tada bila važna kao svjedočanstva žena u Hrvatskoj, a u svrhu zagovaranja za izmjene i dopune Zakona o radu. Pokazala se potreba da pokrenemo i besplatno pravno savjetovalište za žene žrtve diskriminacije u svijetu rada te od tada “Radnica” služi upravo za pružanje pravne pomoći i zaštite u području radnih i socijalnih prava kao i informiranje društva o rodnoj diskriminaciji u svijetu rada i zapošljavanja. Ovim projektom dobile smo priliku osvježiti web stranicu i kreirati novi i aktualniji sadržaj. Ovim putem pozivamo sve žene koje su imale iskustvo diskriminacije na radu da anonimno sa nama podijele iskustvo i time doprinesu vidljivosti diskriminacije žena u svijetu rada. Sva iskustva / svjedočanstva ćemo koristiti u zagovaranju izmjena i dopuna Zakona o radu. Također, sve žene koje trebaju pravni savjet mogu nam se obratiti putem ovog linka“, naglašavaju.

U sklopu projekta su početkom lipnja, u partnerstvu s IWRA, organizirale ciklus on-line edukacija. Njihov cilj bilo je jačanje zagovaračkih kapaciteta organizacija civilnog društva, razmjena iskustava i osvješćivanje javnosti o rodnoj jednakosti u svijetu rada. Teme edukacija bili su #MeToo pokret i radno mjesto, Certifikacija jednakosti: Standard jednake plaće, Ekonomski odgovor Islanda na COVID-19: Feministička kritika, Povijest feminističkog pokreta na Islandu i Islandski feminizam – nekad, sad i u budućnosti.

Od 448 ispitanica_ka, njih čak 71% doživjelo je seksualno uznemiravanje na radnom mjestu, a 61% uznemiravali su njihovi nadređeni

Tijekom prezentacije „Na poslu želim da me se doživljava profesionalno“ predstavili su rezultate istraživanja Dunje Bonacci Skenderović: „Pitanje spolnog uznemiravanja na radnom mjestu smatramo iznimno važnim i jedno je od najčešćih oblika diskriminacije žena u svijetu rada, stoga smo zamolili Dunju Bonacci Skenderović, stručnjakinju za suzbijanje nasilja nad ženama i članicu naše neformalne inicijative Radnica da predstavi rezultate istraživanja koje je provela u sklopu projekta prevencije spolnog uznemiravanja na radnom mjestu – Frida. Od 448 ispitanica_ka, njih čak 71% doživjelo je seksualno uznemiravanje na radnom mjestu, a 61% uznemiravali su njihovi nadređeni. Svaka treća ispitana osoba bila je seksualno uznemiravana od strane više osoba. Podrška javnosti i podizanje osviještenosti o ovom, duboko ukorijenjenom, društvenom problemu ključne su kako bismo ohrabrili žrtve da bez straha od osude i propitkivanja prijave seksualno uznemiravanje ili nasilje koje su preživjele, ali i da se počinitelji adekvatno sankcioniraju.“

Žene se na tržištu rada još uvijek nalaze u nepovoljnijem položaju u odnosu na muškarce. Radnice imaju 13% niže plaće, više su pogođene prekarnim oblicima rada, podzastupljene su na upravljačkim i višim pozicijama, češće rade nepuno radno vrijeme i na manje plaćenim zanimanjima. Imaju i 21% nižu mirovinu te su u najvećem riziku od siromaštva u toj dobnoj skupini.

„Nadalje, žene su u Hrvatskoj kontinuirano diskriminirane na tržištu rada, i to najviše na osnovi trudnoće i majčinstva te dobi. Iako imamo zakone koji reguliraju ovo područje, oni se u praksi i dalje adekvatno ne provode. Diskriminacija se najčešće manifestira kroz otkazivanje ili neobnavljanje ugovora o radu kada poslodavac sazna za trudnoću, zatim premještaje na radna mjesta s nepovoljnijim uvjetima rada i uskrate napredovanja pri povratku s rodiljnog/roditeljskog dopusta, kao i nerazumijevanje pitanja usklađivanja privatnog i poslovnog života. Poseban aspekt diskriminacije žena čine uznemiravanje i spolno uznemiravanje. Pri zapošljavanju se susreću s nezakonitim pitanjima o planiraju obitelji, a posebno su ugrožene žene u dobi od 50 i više godina koje teško pronalaze zaposlenje. Žene na radnim mjestima slušaju i negativne komentare o majčinstvu (npr. “žene s malom djecom ne mogu se kvalitetno usredotočiti na posao”, “trebala bi se strpiti s djecom barem godinu dana dok se posao uhoda” ili “izrodi sve zaredom da ne ideš svako malo na porodiljni” i sl.). Više o iskustvima koje su radnice podijelile s nama možete pročitati na našem web portalu u rubrici Svjedočanstva“, govore.

Savjeti za radnice

Zanimalo nas je i koliko su prijava do sada imale. Smatraju da radnice prepoznaju diskriminaciju, ali da ju ne prijavljuju zbog nepovjerenja u pravosudni sustav i institucije, straha od otkaza, mobbinga, nepoznavanja vlastitih prava i dodatnog stresa.

„Isto tako, žene često smatraju kako poslodavci ne pokazuju spremnost za rješavanje ovih problema te je uočeno da u kompanijama najčešće ne postoje ili se ne provode politike i postupci koji bi detaljnije uređivali pitanje zaštite od diskriminacije, kao što je postupak zaštite dostojanstva koji je predviđen Zakonom o radu. Stoga je potrebno kontinuirano senzibilizirati i osvještavati poslodavce o ovim problemima te im ponuditi alate kako bi se spriječilo da do ovakvih situacija dolazi, ali je isto tako važno adekvatno sankcionirati one koje zakone krše. Osim toga, Republika Hrvatska ni na nacionalnoj razini nema politike koje bi se sustavno bavile pitanjem usklađivanja privatnog i poslovnog života, a kojima bi se dao jasan smjer poslodavcima kako smanjiti diskriminatorne prakse koje pogađaju prvenstveno žene. Jednako je tako važno i raditi na osvještavanju društva, posebno mladih, o ovim pitanjima te mijenjati percepcije koje imamo prema ženama i muškarcima“, dodaju.

Ističu kako je njihovo savjetovalište anonimno i da pružaju opće pravne i ostale informacije, pravne savjete i podršku. Radnice upoznaju s njihovim pravima i obvezama, tumače (pod)zakonske odredbe i postupke. Svim radnicama koje su doživjele diskriminaciju savjetuju da se obrate Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova koja će dati pravni savjet, konzultacije, tražiti očitovanje od poslodavca, dati mu upozorenje ili preporuku. Naglasile su kako u 90% slučajeva poslodavci uvažavaju zaprimljene preporuke i upozorenja. Također kažu da treba podnijeti pritužbu Inspekciji rada koja po službenoj dužnosti mora pokrenuti inspekcijski nadzor i obratiti se sindikatu. Govore kako je mogućnost obratiti se i nevladinim organizacijama koje se bave pravima žena. Ako sve ovo ne uspije, sudska zaštita se može zatražiti pomoću odvjetnica/ka. Žrtva uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja može podnijeti pritužbu poslodavcu i pokrenuti postupak zaštite dostojanstva (čl.134. Zakona o radu), a protiv zlostavljača može pokrenuti kazneni postupak radi kaznenog djela spolnog uznemiravanja, kažnjivog po čl.156. Kaznenog zakona.

Stranica koristi web kolačiće Više informacija Prihvaćam
Koristimo kolačiće! To znači da korištenjem ove web stranice pristajete na uporabu tih datoteka i koristite sve funkcionalnosti podržane tom tehnologijom. Molimo vas da prihvatite uvjete korištenja.