U povodu obilježavanja Europskog dana suzbijanja trgovanja ljudima – 18. listopada, u organizaciji Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH, u Predstavništvu Europske komisije u Republici Hrvatskoj, jučer je održan okrugli stol Trgovanje u svrhu seksualnog i radnog iskorištavanja djece i mladih – primjeri iz prakse.
Zamjenica ravnatelja Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH, Bahrija Sejfić, je istaknula kako je trgovanje ljudima jedno od najeksplicitnijih oblika kršenja ljudskih prava pojedinca i niti jedna država na svijetu nije pošteđena ovog fenomena. Napomenula je da su u svjetskim razmjerima, a tako i kod nas, trgovanje ljudima u svrhu seksualnog i radnog iskorištavanja najčešći oblici iskorištavanja žrtava.
U Hrvatskoj je 76 posto trgovanja ljudima povezano sa seksualnim izrabljivanjem
Vezano uz statističke podatke o identificiranim žrtvama trgovanja ljudima od 2002. do danas ukupno je identificirano 379 žrtava trgovanja ljudima. U 2018. identificirano je 76 žrtava (od toga 59 stranih državljana), uglavnom se radilo o punoljetnim žrtvama muškog spola, a kao oblik eksploatacije prednjači činjenje protupravnih radnji. Od 2019. do sada evidentirane su 22 žrtve trgovanja ljudima, uglavnom maloljetne osobe, hrvatske državljanke.
Udruga B.a.B.e. podsjeća da, prema podacima Europske komisije, više od dvije trećine žrtava registriranih u EU čine žene i djevojčice, a seksualno izrabljivanje najčešća je svrha prijavljenih slučajeva trgovanja ljudima (56 posto registriranih žrtava na razini EU, a čak 76 posto u Hrvatskoj).
Republika Hrvatska pridružila se borbi protiv trgovanja ljudima ratifikacijom najznačajnijih međunarodnih dokumenata i donošenjem nacionalnih planova, od kojih je aktualan Nacionalni plan za suzbijanje trgovanja ljudima za razdoblje od 2018. do 2021. godine.
Izvor: Ured za ljudska prava RH / B.a.B.e.
