Pripremila: Antonija Dujmović
Prije početka krize COVID-a 19 veliki broj žena bio je isključen s tržišta rada, a pandemija je to još dodatno pogoršala. Zato vlade trebaju dati prioritet politikama koje nadoknađuju učinke krize COVID-a 19 na njihove poslove – ističe Valeria Esquivel, koja se u Međunarodnoj organizaciji rada (ILO) bavi temama rodno odgovorne politike zapošljavanja.
Naglašava kako pandemija nesrazmjerno utječe na zaposlene žene koje brže gube posao od muškaraca. Naime, više žena nego muškaraca radi u sektorima koji su teško pogođeni ekonomskim padom, poput turizma, ugostiteljstva i tekstilnog sektora. Žene su većina onih kojima prijeti gubitak posla, a čine i većinu zdravstvenih radnika/ca zbog čega su u povećanom riziku od zaraze virusom.
Ujedno podsjeća na jednu od ideja u srži feminističke ekonomije prema kojoj je neplaćeni posao skrbi u kućanstvima i obiteljima vitalni dio ekonomskog sustava. Tu vrstu posla primarno obavljaju žene, a takav je rad uglavnom neprepoznat. Zatvaranje škola i briga o oboljelima primorali su žene (koje su imale sreću da ostanu u radnom odnosu) da skrate plaćeno radno vrijeme ili produže ukupno radno vrijeme (plaćeno i neplaćeno) na neodrživu razinu.
Valeria Esquivel preporuča sljedećih pet načina kako osigurati da posljedice krize COVID-a 19 ne nanesu štetu ženama:
- Spriječite da žene izgube posao primjenom politika koje će ih zadržati u svijetu rada jer ženama će biti teže nego muškarcima vratiti se na plaćeni posao nakon što kriza prođe. Promišljene politike mogu pomoći u zadržavanju zaposlenica na radnim mjestima i očuvanju njihove stručnosti.
- Pomozite ženama da pronađu nova radna mjesta ako su ih izgubile: Javne službe za zapošljavanje koje povezuju tražitelje posla s poslodavcima mogu pomoći ženama da pronađu posao u proizvodnji i uslugama. Na lokalnoj razini može se ubrzati usmjeravanje žena u sektore koji zapošljavaju usred pandemije.
- Izbjegavajte smanjenja davanja: Smanjenje rashoda u javnim službama ima nesrazmjeran učinak na žene i djecu. Zato je važno izbjegavati smanjenja proračuna za zdravstvo i obrazovanje, plaće i mirovine. Dosadašnje krize pokazale su da kada postoji podrška zapošljavanju i socijalnoj zaštiti tada se pomaže i stabiliziranju prihoda kućanstava i dolazi do bržeg oporavka.
- Uložite u skrb: Usluge skrbi imaju potencijal stvaranja priličnog broja radnih mjesta, posebno za žene. Ova je kriza pokazala je koliko je vrlo često težak i podcijenjen rad djelatnika u sustavu skrbi, čiji je doprinos bio i ostao ključan za prevazilaženje pandemije. Poboljšanje njihovih radnih uvjeta imat će značajan utjecaj na mnoge radnice, s obzirom na veliki broj zaposlenih u sektoru skrbi.
- Promičite politike zapošljavanja usmjerene na žene: Vlade trebaju proaktivno uravnotežiti učinke krize COVID-19 na žene. Gledano šire, paketi makroekonomskih stimulacija moraju i dalje podržavati i stvarati radna mjesta za žene. Politike bi se trebale usredotočiti na teško pogođene sektore koji zapošljavaju veliki broj žena te na mjere koje pomažu u zaustavljnju nedostataka u vještinama žena i tako doprinose uklanjanju praktičnih prepreka njihovu zapošljavanju.
