Ljeto je doba kada u trgovinama s odjećom “vrište” natpisi o sniženjima pa, bombardirani ponudom i nižim cijenama, u to vrijeme najviše odjeće i kupujemo. Istraživanja su pokazala da je odjeća sve jeftinija ali i tanja, s niskim udjelom kvalitetnih vlakana i tkanina, zbog čega u prosjeku jedan komad odjeće nosimo oko tri godine. Zbrinjavanje tekstilnog otpada postalo je veliki globalni problem.

U navedeno je jako dobro upućena Socijalna zadruga Humana Nova koja na zbrinjavanju i recikliranju odjeće zapošljava većinom žene s invaliditetom. Na koji način Zadruga djeluje, s kojim se problemima susreće i koliko je važna razvijena svijest o održivom poslovanju i ekologiji informirala nas je Nataša Jakovac Borojević.

Osjeti li se povećan obujam posla i imate li dovoljno kapaciteta prihvatiti svu doniranu robu?

Brza moda i potrošački mentalitet uvjeravaju nas da nam je sa svakom novom sezonom potrebna potpuno nova garderoba, a sve što već posjedujemo da je zastarjelo i nepotrebno, tako da dok neodgojimo nove generacije potrošača probleme velikih količina tekstilnih viškova želimo riješiti potpunim zbrinjavanjem.

Socijalna zadruga Humana Nova je kod nas jedina “zero waste” organizacija – sav tekstil koji prikupimo dalje recikliramo! Ipak, ta naša želja da ništa ne završi na odlagalištu ograničava naše kapacitete i, možemo reći, da su oni ove godine dosegnuli maksimum. Nama to nije bilo iznenađujuće s obzirom na napore koje smo uložili u široj zajednici da se postigne svjesnost o pravilnom načinu odlaganja tekstila i s obzirom na trendove u zadnjih par godina. Naporno smo radili na iznalaženju alternativnih rješenja i potencijalnih partnerskih odnosa koji bi nam omogućili povećanje kapaciteta i trenutno smo u idejnim fazama raznih projekata.

Kakav je princip rada Zadruge Humana Nova? Na kojim sve mjestima građani mogu predati donacije odjeće?

SZ Humana Nova prima sve donacije čistih i suhih tekstilnih viškova domaćinstava (osim tepiha, popluna, jastuka te sličnog glomaznog i tekstila koji se ne može reciklirati). Po ulasku u proizvodni proces, svaka vrećica s tekstilom prolazi sortiranje gdje se dalje distribuira u jedan od tri proizvodna odjeljka: uredna, moderna, nosiva i neoštećena odjeća se priprema za daljnju uporabu i prodaju u second hand dućanu; pamuk se sortira i priprema za proizvodnju industrijskih krpa a sve ostalo se usitnjava i plasira tvrtki partner za proizvodnju geotekstila, izolacijskih materijala i sl.

Ako pak želite donirati obuću ili torbe one moraju biti čiste, nepoderane i nosive jer njih isključivo možemo plasirati kroz “second hand”. Donacije primamo na svim lokacijama na kojima posluje Humana Nova te na posebno označenim kontejnerima Humane Nove. Ljeto je i ujedno i vrijeme najveće kupnje odjeće, mnogi sada kupuju na sezonskim sniženjima. Robu koju sortiramo za second-hand prodajemo u našim dućanima u Čakovcu, Zagrebu, Labinu i Poreču.

Na koje poteškoće nailazite u vašem radu?

Jedna od poteškoća sigurno je niska ekološka svijest šire društvene zajednice koja uzrokuje sustavno prikupljanje tekstilnih viškova i sustavno planiranje gospodarenja kao i stavovi naših građana da reciklirani i/ili redizajnirani proizvodi od starog tekstila imaju isti predznak kao i kupovina “second hand” odjeće, odnosno da mora biti jeftina te da je vjerojatno nehigijenska.

Drugi problem je zanemarenost od strane države, oba glavna sektora u kojima Humana Nova posluje: sektora društvenog poduzetništva i sektora gospodarenja tekstilnim otpadom (da ne spominjem potpunu tržišnu “smrt” druge najvažnije djelatnosti SZ Humane Nove – šivanje).

Pored ovih vanjskih čimbenika, interno su nam najveći izazovi vezani za upravljanje osobama s invaliditetom. Uz to želja nam je imati stabilnu bazu partnera iz privatnog sektora te dostupnost domaćih sirovina i domaćih distribucijskih kanala za potpuno zatvaranje ciklusa. Financijski nam je najveći izazov ulaganje u marketing i tržišnu prepoznatljivost.

Foto: Humana Nova

Koliko osoba zapošljavate i kakva je njihova struktura? Koliki je udio žena uključenih u rad i ukupnu djelatnost Zadruge Humana Nova?

Socijalna zadruga Humana Nova Čakovec danas ima ukupno 28 zaposlene osobe, od čega 19 osoba sa invaliditetom, što znači 68 posto. Ostalo su uglavnom osobe iz marginaliziranih društvenih skupina (dugotrajno nezaposleni, samohrani roditelji, manjine, itd). S obzirom na djelatnost za očekivati je da nam većinu zaposlenih čine žene, imamo svega četvoricu muškaraca od ukupnog broja zaposlenih.

Što ženama na osobnoj razini znači angažman i zaposlenje u Zadruzi? Imate li saznanja o konkretnim pozitivnim primjerima? 

Apsolutno! Npr. djelatnice u šivaoni su gotovo sve osobe s invaliditetom, koje su u Humani Novoj pronašle novi smisao te rade u pogonu koji poštuje njihove osobne izazove, one nisu izložene pritisku normi ali ipak svakodnevno demonstriraju vrhunsku odgovornost tako da naši klijenti znaju da SZ Humana Nova poštuje rokove isporuke.

Tko su najbrojniji korisnici vaših usluga i proizvoda? Jesu li to žene i može li se o načinu rada Zadruge Humana Nova govoriti kao o principu “žene za žene“?

Jako nam je drago da smo u zadnjih godinu dana prepoznati od strane privatnog sektora kao tvrtka koja može biti ravnopravan partner svima koji žele poslovati društveno odgovorno. Banke, korporacije kao i domaći poduzetnici, osobito oni s područja Čakovca i Međimurja, sve češće naručuju od Humane Nove promotivne materijale (majice, platnene vrećice, trenirke i ostali platneni asortiman) ili industrijske krpe.

Trenutno radimo i na plasmanu novog asortimana za koji možemo reći da će mu možda biti naklonjenije žene jer objedinjuje nekoliko ekoloških platnenih proizvoda neophodnih u domaćinstvu od kojih bih istaknula nekoliko dimenzija platnenih torbi, platnene vrećice za domaćinstvo te majice.

Mislite li da je ženska solidarnost dovoljno izražena u društvu?

Voljela bih reći da jeste, voljela bih reći da žene danas prepoznaju u svakoj ženi koju sretnu, privatno ili profesionalno, jednu vrstu preslike sebe i svojih osobnih izazova u objedinjavanju i savršenom ispunjenju svake od uloga koje imamo. Ali, imam osjećaj da mi žene stavljamo veća očekivanja pred druge žene nego što bismo u istoj prilici pred muškarce i zato je važno da postoje kolektivi poput Humane Nove gdje se žena koja je pred izazovima bilo koje vrste (od bolesti do svog statusa) može osjećati kao potpuno kompletna osoba koja savršeno doprinosi užoj ali i široj društvenoj zajednici.

Mislim da bi društvo u cjelini doživjelo predivnu transformaciju koja bi u konačnici rezultirala (uvjerena sam!) povećanom produktivnošću i zadovoljstvom na radu kada bi više organizacija poticalo žene (ali ne samo žene) da prihvate sebe bez da si postavljaju pritiske i nerealne ciljeve te da ponekad neke od svojih uloga stave “na čekanje” kako bi uživale u onim drugima.

Kakav je učinak društveno korisnog rada na društvo i pojedinca? Kakva su vaša iskustva, utječe li to na samopouzdanje žena koje ga obavljaju?

Mislim da društvo danas više nego ikada prije ovisi o odlukama svakog pojedinca. U sveopćoj ekološkoj krizi koja je proizašla iz ljudskoga djelovanja važno je demonstrirati ljubav prema Zemlji i ljudima i živjeti odgovorno. Ako osjećaj zadovoljstva i nije instantan, nekad je čak prisutnija i frustracija, ipak znamo da se ponašamo odgovorno u jednom jako zahtjevnom trenutku za civilizaciju koje smo dio.