Piše: Antonija Dujmović

Ovih su dana jako dobro ilustrirane obje strane koje mediji mogu imati kada je riječ o seksizmu kao obliku diskriminacije temeljem spola – naime, mediji mogu značajno utjecati na generiranje seksizma, ali isto tako i na njegovo suzbijanje i osvještavanje javnosti o ovom problemu.

Nakon pritužbe upućene HRT-u koja se odnosi na komentar „uživajmo u Mijinim hlačicama”, voditelja emisije Dobro jutro Hrvatska Davora Meštrovića, koji je to izgovorio prilikom predstavljanja novog video spota za pjesmu Pusti maloljetne glazbenice Mije Negovetić, pokrenuta je lavina osuda ovog seksističkog komentara na društvenim mrežama i portalima od strane medijskih djelatnika/ca, organizacija i pojedinaca/ki.

“Je li to diskurs i vrijednosni sustav koji promovira i podržava javna televizija?”, pitala je prijaviteljica u svojoj pritužbi HRT-u s kojom je upoznala portal Žene i medije te Pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova. Kako nam je rekla “postupila sam kao građanka, po savjesti i odgovornosti da reagiram u zaštitu bilo čijeg i bilo kojeg ljudskog prava i dostojanstva”.

Pravobraniteljica je reagirala na ovu prijavu i uputila HRT-u upozorenje na diskriminaciju temeljem spola i preporuku da se voditelju emisije skrene pažnja na neprihvatljivost upotrijebljenog diskursa u emisiji, kako se slične izjave u budućnosti ne bi ponavljale.

“Sugerirajući da treba „uživati u Mijinim hlačicama“, naglasak je stavljen na seksualizaciju žene, odnosno na njezino svođenje na seksualni objekt. Takva praksa, nažalost, nije posve neuobičajena kada je riječ o medijskom prikazu žena, čije se uloge nerijetko seksualiziraju, dok se u usporednoj situaciji muškarci ne susreću s istim kvalifikacijama koje u osnovi predstavljaju ponižavanje i povredu osobnog dostojanstva”, navodi pravobraniteljica Višnja Lubičić.

Nakon javne isprike HRT-a, ispriku i obrazloženje uputio je i voditelj emisije Davor Meštrović rekavši da je ovo upozorenje shvatio vrlo ozbiljno, uz napomenu da nije točna primjedba da je u emisiji komentiran samo izgled mlade glazbenice, već da je glazbeni urednik Dinko Komadina govorio upravo o sadržaju spota snimanog u Rovinju.

Meštrović: Zašto sam spomenuo hlačice?

Nadalje, zanimljivo je obrazloženje voditelja emisije koje ga nikako ne lišava odgovornosti, ali dobrim dijelom pogađa u bit. Skrenuo je pozornost na činjenicu da se proteklih mjeseci, ali i ovih dana u medijima puno govorilo i pisalo o stajlingu mlade glazbenice te da je stvorena situacija iščekivanja njenog imidža uoči premijere spota na što se on onda nadovezao.

„Da je bilo više vremena – to jest da nije isteklo vrijeme za rubriku i da nisu krenule vijesti – uspio bih povezati glazbeni komentar kolege Komadine i veliku pozornost koju mediji posvećuju izgledu Mije Negovetić te izjava ne bi bila označena kao neprihvatljivo upotrijebljeni diskurs”, obrazložio je televizijski voditelj.

U segmentu medijskog bombardiranja temom izgleda Mije Negovetić, Meštrović je potpuno u pravu. Od Dore, Šibenskog festivala pa sve do premijere spota Pusti svjedočimo medijskom iščuđavanju potpuno prirodnog procesa sazrijevanja jedne djevojčice u djevojku.

HRT-ov voditelj ukazao je ovom prilikom na neke od primjera:

„Mia Negovetić stajlingom pokazala da je odrasla djevojka; još je malo čudno vidjeti je ovakvu, ali što jest, jest – izgleda jako dobro”, “… 17-godišnja talentirana ljepotica tako je napravila potpuni stilski zaokret nakon Dore na kojoj je njezino izdanje u kožnim hlačama na tregere, tenisicama i s dioptrijskim naočalama izazvalo brojne komentare“, „Mia Negovetić više nije djevojčica: U novom spotu otkrila je svoj novi imidž“, „Nema naočala: Moglo bi vas iznenaditi kako Mia Negovetić izgleda u novom spotu”.

Zanimljivo je kako je portal koji je objavio ovaj potonji naslov među prvima reagirao na Meštovićevu seksističku izjavu i tako doprinio (zajedno s brojnim drugim akterim) osvještavanju javnosti o seksizmu kao neprihvatljivoj pojavi, a izdvojivši prethodne primjere to je učinio i HRT-ov voditelj ukazavši na problem medijskog prikaza žena s kojim se susreću u svojoj karijeri.

U konačnici sve ovo pokazuje na potrebu izraženije educiranosti medijskih djelatnika o rodnoj ravnopravnosti kako bi se izbjegla upravo ovakva medijska vrludanja od podržavanja pa do osuđivanja seksizma.