Pripremila: Antonija Dujmović

S namjerom mijenjanja negativnih stavova poslodavaca prema radnicima/ama koji su ujedno i roditelji te osvješćivanja šire javnosti o posljedicama diskriminacije na radnom mjestu vezano uz roditeljstvo, provedeno je istraživanje u okviru projekta „Parents@Work: Mijenjajmo stav!“.

Sudionici istraživanja bili su radnici/e koji su se suočili s diskriminacijom u svom profesionalnom životu i koji su kontaktirali Pravobraniteljstvo za jednako postupanje u Austriji, Pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova u Hrvatskoj i CESI kako bi dobili pravnu podršku u svojim slučajevima.

Fokusirajući se na ove teme u Austriji je provedeno i analizirano 18 kvalitativnih intervjua s osobama koje su bile diskriminirane zbog (nadolazećeg) roditeljstva, dok je u Hrvatskoj analizirano ukupno 40 slučajeva, putem internetskog upitnika i telefonskih intervjua. Ovdje su rezultati tih dvaju istraživanja.

AUSTRIJA

Cilj istraživanja bio je identificirati strukturne uvjete koji potiču diskriminaciju zbog roditeljstva. Identificirano je pet takvih uvjeta koji se međusobno isprepliću.

1. Stereotipna očekivanja o ulozi žene i muškarca u društvenoj podjeli rada, odnosno ženskoj ulozi „njegovateljice“ i muškoj „hranitelja“. Ovaj strukturni uvjet potiče diskriminaciju muškaraca, koji žele skratiti radno vrijeme ili koristit roditeljski dopust, ali i žena koje imaju djecu a pokazuju ambicije za napredovanje u karijeri.

2. Ideja o punom radnom vremenu kao jedinom učinkovitom načinu rada – ovo je neformalan uvjet pogotovo za rukovodeće pozicije zbog čega se trud roditelja obično ocjenjuje nedovoljnim.

3. Ideja roditeljstva kao nečeg što ima negativne učinke – poslodavci roditeljstvo ne vide kao resurs.

4. Nedostatak pravila i praksi kod poslodavca u vezi s roditeljstvom – dovodi do mogućnosti despotizma od strane aktera na upravljačkoj razini (npr. nedozvoljavanje skraćenog radnog vremena zbog roditeljskih obveza).

5. Neravnoteža moći pred pravosuđem – percepcija o nadmoći poslodavca u sudskom postupku rezultira ne pokretanjem postupka. Oni koji su pokrenuli postupak zbog diskriminacije temeljem roditeljstva imali su negativne posljedice zbog dugotrajnosti postupka, a oni koji su dobili tužbe smatrali su da su dobili male naknade. Ishod je stoga uvijek bio gori za diskriminirane, a ne za one koji su diskriminirali.

HRVATSKA

1. Mali broj žena prijavljuje diskriminaciju na radnom mjestu ili tijekom procesa zapošljavanja, iako većina odmah prepoznaje da su diskriminirane.

2. Vrlo rijetko se odlučuju na pokretanje sudskih postupaka vezanih uz diskriminaciju. Nekoliko je uočenih razloga za to: neinformiranost o pravima, nepovjerenje u pravni sustav i institucije te strah od otkaza ili mobbinga. (Međutim, dio ispitanica također navodi da bi danas drugačije postupile i potražile neki oblik pravne zaštite jer smatraju kako ipak raste osviještenost društva o problemima s kojima se roditelji susreću na radnom mjestu.)

3. Poslodavci ne pokazuju spremnost za rješavanje problema. Uz to, otprilike polovica ispitanica navodi kako je primijetila različito postupanje prema majkama i očevima, odnosno da se žene i dalje percipiraju kao one koje manje doprinose radu zbog svojih obaveza skrbi te da trudnoća i/ili roditeljstvo nisu poželjni.

4. Uočena je potreba za jačanjem zakonodavnog okvira koji uređuje pitanje zaštite od diskriminacije te za informiranjem roditelja o njihovim pravima.

5. Roditelji zaposleni u privatnom sektoru manje su zaštićeni od radnika/ca u javnom sektoru zbog čega je potrebno informirati javnost o radu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i raditi na poticanju žrtava da se obraćaju toj instituciji za podršku i zaštitu.

Kako bi otkrili i dobre prakse, za predstavnike poslodavaca CESI je pripremio anketu u obliku telefonskih intervjua i internetskog upinika. Tvrtke zainteresirane za sudjelovanje kao „tvrtke s dobrom praksom“ online upitnik mogu pronaći OVDJE.

Projekt Parents@Work u Hrvatskoj i Austriji provode L&R – Institut za društvena istraživanja, CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje, Pravobraniteljstvo za jednako postupanje iz Austrije i Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske.