Čuvarice vremena: Bitno nam je humanizirati i popularizirati povijest, u kojoj često prevladava crno-bijeli način prikazivanja

2024-01-30T09:43:46+01:0029. siječnja 2024.|Civilno društvo|

Piše: Nika Šintić

Prošloga petka Hrvatsko je muzejsko društvo priredilo devetnaestu manifestaciju Noći muzeja. Deseci, pa i stotine tisuća posjetitelja zaputili su se prema gradskim središnjicama da bi izvidjeli repertoar naših kulturnih, baštinskih i znanstvenih institucija. Tako su se i po zagrebačkom centru tijekom poslijepodneva i večeri počele formirati gomilice zainteresiranih građana, a jednu od njih put je naveo i na adresu Dolac 8. Ondje je od kraja Drugog svjetskog rata do svoje smrti 1957. godine živjela popularna književnica, aktivistica i prva hrvatska profesionalna novinarka, Marija Jurić Zagorka. Godine 2009. Grad Zagreb otkupio je stan od Zagorkinih nasljednika i dodijelio ga na upotrebu Centru za ženske studije, koji ga koristi za razne obrazovne i kulturne aktivnosti vezane ne samo uz čuvanje nasljeđa njegove originalne vlasnice, nego i žensko stvaralaštvo kao takvo. Posljednjih petnaest godina znatiželjnici su stoga slobodni četvrtkom razgledati Zagorkin šarmantan dom, sastavljen od memorijalne sobe pune njezina originalnog namještaja, predmeta i brojnih izdanja njezinih djela; salona što je u samom središtu prostora i služi za držanje predavanja i javnih događanja, te specijalizirane ženskostudijske knjižnice, koja je bila i početna točka ovogodišnjeg kostimiranog vodstva. Stručnjakinje odjevene u raskošne krinoline pripovijedale su okupljenima – kojih se tokom večeri izmijenilo čak osam stotina – o razvoju, profesionalnom stasanju i pikanterijama iz života ove velike, i za kontinuitet hrvatske književnosti i kulture nemjerljivo važne ličnosti. Organizirana je i nagradna igra „Zagorka nagrađuje“, u sklopu koje su sudionice i sudionici trebali odgovoriti na dva pitanja vezana uz autoričin roman „Republikanci“ što ove godine slavi 110. rođendan.

Noć muzeja 2024. – Gornjogradske coprnice i Čuvarice vremena / Foto: Memorijalni stan MJZ

Osim što je svojim feminističkim zalaganjem utrla put mnogim ženama u javnoj sferi, Zagorka i danas ostaje svojevrsno ishodište i susretište mnogih kreativnih poduhvata revalorizacije ženske povijesne baštine. Njezini romani, u kojima zagrebačke ulice i lokaliteti postaju idealna kulisa za spletke, misterije i romanse glavnih junakinja i junaka, poslužili su tako kao vrelo nadahnuća jedinstvenim izvedbenim turama pod nazivom Gornjogradske coprnice.

U Noći muzeja 2024. Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke posjetilo je čak osamsto osoba / Foto: MSMJZ

Posredstvom aktivnosti Memorijalnog stana upoznale su se i Čuvarice vremena, grupa zaljubljenica u povijest orijentirana na manje poznate priče o brojnim velikim i malim historijskim akterima, napose ženama. Trenutno se u Čuvarice vremena ubrajaju Martina Piškor, Đurđica Vitković, Martina Hukavec Vlašić, Neda Novosel i Ana Zbiljski, a uz Instagram i Facebook stranice od rujna 2023. godine imaju i samostalnu web-stranicu.“Za nas povijest nije samo niz godina, događaja, političkih odluka i osoba koje treba memorirati, onako kako se često prezentira u obrazovnom procesu, nego niz ljudskih sudbina i života koji su utjecali na oblikovanje povijesti i svijeta koji danas poznajemo. Nekima od tih ljudi znamo ime, ali mnogima ne znamo, no ono što je nama bitno pokazati jest da je svatko od njih imao svoj život, svoje probleme, svoju sreću, tugu i bol. Svatko od njih bio je osoba kao i mi, a ne samo ime i prezime, ili, još češće, samo broj (kada govorimo o žrtvama ratova, bolesti, progona, poreznih obveznika i sl.). Bitno nam je humanizirati i popularizirati povijest, u kojoj često prevladava crno-bijeli način prikazivanja i pogled na povijest iz današnje perspektive, što može potaknuti, ali i, nažalost, potiče netoleranciju i nerazumijevanje“, kazala je Ana Zbiljski, također i voditeljica Memorijalnog stana.

Čuvarice vremena by Vintage Photo Souvenir

Šarolik je spektar tema koje Čuvarice istražuju; u njihovim člancima uživljavamo se u pripovijesti o drevnim egipatskim svećenicama, maštamo o životu barunice Rukavine s jednog poznatog Bukovčevog portreta i okušavamo u pravljenju deserta iz 1876. godine. Iako njihovo područje interesa nije ograničeno samo na Zagorku, ona im nastavlja biti značajna inspiracija: ove godine postavljaju izložbu fotografija pod nazivom „(Ne)poznate junakinje Marije Jurić Zagorke“, a organiziraju i šetnju “Od ideala revolucionarka” koja spaja stvarne okolnosti Zagorkina doba i osobne povijesti s njezinim uvjerenjima i idealima onako kako ih izlaže u svojim manje poznatim romanima.

Stranica koristi web kolačiće Više informacija Prihvaćam
Koristimo kolačiće! To znači da korištenjem ove web stranice pristajete na uporabu tih datoteka i koristite sve funkcionalnosti podržane tom tehnologijom. Molimo vas da prihvatite uvjete korištenja.