Pripremila: Antonija Dujmović
Udruga B.a.B.e. uputila je prijedlog za dopunu Kaznenog zakona posebnim djelom pornografije bez pristanka, koji su podržali brojne stručnjakinje i stručnjaci. Trenutno se prema slučajevima tzv. osvetničke pornografije postupa kao prema djelu nedozvoljene uporabe osobnih podataka.
“Međutim mišljenja smo da bi se zbog raširenosti pojavnosti ovakvog postupanja, a imajući u vidu težinu posljedica koje za žrtve nosi osvetnička pornografija, potrebu ukazivanja potencijalnim počiniteljima na društvenu neprihvatljivost pribjegavanja osvetničkoj pornografiji koja prema našem mišljenju predstavlja napad na spolnu slobodu žrtve, opisani fenomen trebalo podvesti pod posebno kazneno djelo u glavi Kaznenog zakona koja se odnosi na zaštitu spolne slobode”, piše u prijedlogu.
Ovaj zaključak donesen je na multisektorskoj raspravi održanoj 14. travnja pod naslovom ‘Online nasilje prema ženama: zakonsko uređenje pornografije bez pristanka’ na kojoj je sudjelovalo ukupno 40 sudionika/ica, stručnjaka iz područja prava, psihologije, sociologije, informacijskih i komunikacijskih tehnologija, predstavnika izvršne vlasti, državnih tijela, regulatornih agencija, sudbene vlasti i policije te udruga civilnog društva.
Rasprava je provedena u sklopu projekta SURF and SOUND usmjerenog prema suzbijanju online nasilja prema ženama, koji udruga B.a.B.e. provodi u partnerstvu s Agencijom za elektroničke medije.
U prijedlogu se navodi kako osvetnička pornografija kao društveni fenomen poprima velike razmjere te da su prema nekim istraživanjima čak u 90 posto slučajeva žrtve žene. Osvetnička pornografija podrazumijeva objavljivanje fotografija ili video snimaka intimnog sadržaja, bivše partnerice ili bivšeg partnera nakon prekida emocionalne veze, a koje su najčešće za vrijeme trajanja veze dobrovoljno dijelili.
Naglašava se da, iako se pojam osvetničke pornografije veže uz odnos bivših partnera, počinitelj ne mora biti nužno bivši partner jer videosnimke i fotografije mogu nastati i bez znanja žrtve, snimanjem u intimnim situacijama, prilikom spolnog zlostavljanja, u vrijeme kada je žrtva bila pod utjecajem alkohola ili droga ali i da takvi intimni sadržaji mogu biti predmet krađe. Također se navodi da sadržaji nastali softverskom manipulacijom (fotoshop, deepfake), dakle kojima nije prethodila nikakva stvarna radnja žrtve, mogu imati jednako devastirajuće učinke na žrtvu kao i objavljivanje stvarnih snimaka.
Objave intimnih sadržaja kod žrtve dovode do osjećaja straha, srama, uznemirenosti i drugih negativnih emocija, čije posljedice mogu biti toliko dalekosežne da kod žrtve mogu prouzročiti dugotrajnu patnju ali i nanijeti štetu u području rada i obrazovanja koja se može manifestirati gubitkom zaposlenja jer žrtve zbog pritiska i osude okoline vrlo često napuštaju dotadašnju životnu sredinu, posao ili školu, navodi se u prijedlogu.
Vezano uz prikladnost termina ‘osvetnička pornografija’ predlagatelji/ce prepuštaju zakonodavcu odabir koji će pojam uvrstiti u katalog kaznenih djela, međutim ukazuju na neke prijedloge: pornografija bez pristanka, zlouporaba slikovnih i video podataka seksualnog sadržaja, nedozvoljena uporaba podataka seksualnog sadržaja. Također ukazuju i na primjere kako su to zakonski uredile Slovenija, Francuska, Italija i Australija.
Prijedlog za zakonsko uređenje pornografije bez pristanka dostupan je na OVDJE.
