Društvo sportaša veterana i rekreativaca već petu godinu organizira prigodne okrugle stolove s istaknutim ženama iz svijeta sporta, ove godine pod naslovom Žene u velikim sportskim sustavima – previsoke zapreke ne postoje.
Predsjednica DSVR-a Marija Anzulović je u uvodu s velikim zadovoljstvom naglasila kako u hrvatskoj sportskoj operativi vjerojatno ne postoje jača ženska imena od okupljenih na ovom panelu, što je potvrdila i sama rasprava.
Novoizabrana zamjenica glavnog tajnika Hrvatskog nogometnog saveza Iva Olivari od 2014. godine je team managerica hrvatske nogometne A reprezentacije, no ne boji se da će preklapanjem njezinih dviju funkcija reprezentacija biti zakinuta.
– Neće se preklapati. Ja sam prije svega team managerica hrvatske nogometne reprezentacije i to ću i ostati. Dečki su me odmah zvali, neki su čestitali, ali su svi u panici pitali „kaj odlaziš?“ Tako da svima kažem – ostajem tu gdje jesam i to je bio jedan od mojih uvjeta jer mislim da sam, s obzirom na broj godina koje sam provela na toj klupi, sad već stekla puno iskustva, puno znanja, puno kontakata i ja sam, jednostavno, najbolja na toj poziciji. Ovo je nešto što sam preuzela s obzirom da naš statut predviđa da postoje dva zamjenika glavnog tajnika. Predsjednik me zvao, razgovarali smo o tome, ja sam preuzela taj dio i neću se baviti time tko će uzeti službeni auto ili popisivati putne naloge. Ono što nekako mislim da ću preuzeti, ali zapravo to ću samo nastaviti raditi, su međunarodni projekti kojih je stvarno jako puno jer FIFA i UEFA nude čitavu lepezu raznih projekta koje treba iskoristiti, kaže Iva Olivari.
Biserka Vrbek, nekad pomoćnica glavnog tajnika, a sada direktorica za pravne i statusne poslove Hrvatskog olimpijskog odbora, osoba je kroz čije ruke prođu svi važni dokumenti koji se tiču hrvatskog sporta.
– To je točno, većina općih akata, ugovora, programa i svega ostaloga prođe kroz moje ruke, jer je moja konačna zadaća da sve propise, počevši od Zakona o sportu, pa do drugih propisa svih mogućih područja koja reguliraju status pravne osobe, odnosno udruge građane, a isto tako i međunarodnih propisa, koji moraju biti implementirani u naš sustav. Ako bih nešto možda posebno htjela izdvojiti iz tog cijelog posla koji zapravo, osim brige za rad Vijeća i Skupštine Hrvatskog olimpijskog odbora kao i drugih tijela, htjela bih izdvojiti poslove na statutima nacionalnih sportskih saveza i, prije svega, na sustavima natjecanja, koje prolaze kroz moje ruke, a moja uloga uz pravnu pomoć za HOO, nacionalne sportske saveze, županijske i lokalne sportske zajednice, dakako seže do samih sportaša s kojima svakodnevno radim. Isto tako bih izdvojila i suradnju s lokalnim i nacionalnim državnim ili upravnim tijelima u području sporta, pojasnila je Biserka Vrbek.
Valentina Bifflin, direktorica Hrvatskog odbojkaškog saveza, ispričala je kako se HOS financijski i organizacijski oporavio organizacijom sportskih priredbi.
– Kad smo pokojni predsjednik Baković i ja došli u savez 2017. godine, on je zaista bio u katastrofalnom stanju. Svi su u nas gledali kao u dva mađioničara koja će čarobnim štapićem preko noći riješiti sve te probleme i sve će već sutra biti super i mi ćemo imati sportske rezultate kao u 80-im i 90-im godinama kad je odbojka zaista žarila i palila. Međutim, ne ide to baš tako. E sad, kako se izvući iz dugova u situaciji u kojoj odbojka puni samo crnu kroniku? Jedina platforma koju smo mogli tada dotaknuti, a koja bi imala relativno brzi učinak, su bile organizacije natjecanja. Naravno, nismo bili u konkurenciji da počnemo organizirati velike sportske manifestacije, nego smo počeli preuzimati sve one organizacije koje nitko nije htio. Dakle, europska prvenstva i svjetska prvenstva u mlađim kategorijama, pa nekakva srednjeeuropska natjecanja, koja su nam omogućila medijsku eksponiranost. No, tako smo mogli početi ponovno lagano podizati pozitivnu svijest odbojci i vraćati odbojku na stranice pozitivnih vijesti. Nakon toga, tu dolazi i prostor za promociju sponzora. Dakle, kad nešto radite, onda ljudi to vide, pa vam se otvori prostor da možete vezati nekoga uz rad saveza tko će prepoznati vrijednost u sportu, kaže Valentina Bifflin.
Suzana Šop, glavna tajnica Sportskog saveza Grada Zagreba, prva je žena u povijesti zagrebačkog sporta na glavnoj operativnoj funkciji u gradu.
– Moja pozicija glavne tajnice nije bila moj primarni odabir. Ja se želim baviti pravom i vjerojatno ću svoju karijeru nakon ove pozicije nastaviti u pravu i onom dijelu kojim se primarno želim baviti. Međutim spletom okolnosti i promjena u upravljačkim pozicijama, sadašnji predsjednik Šafranić i cijeli tadašnji Upravni odbor su u meni pronašli osobu koja bi mogla promijeniti situaciju u kojoj smo se našli nakon ostavke tadašnjeg glavnog tajnika. Ja sam imala jasnu viziju u svom programu koju sam u cijelosti već ispunila. Ali u svom radu sam prepoznala i određene ideje i vizije tog saveza koji sam u konačnici i realizirala sa svojim timom, predsjednikom Šafranićem i cijelom Upravnim odborom. Ono što sam još htjela učiniti je učiniti taj savez dostupnim našim članovima, dakle otvoriti vrata sportskim savezima i sportskim klubovima, ali i provoditi neke nove ideje, projekte koje do sad nismo imali. Jedan od projekata koji sam pokrenula čim sam došla na poziciju je naš projekt Zagrebačke sportske minute. Mi smo krenuli iz prizemlja naše poslovne zgrade u kojoj danas imamo cijeli studio u kojem snimamo naše emisije. Taj projekt sad živi već treću godinu, rekla je Suzana Šop.
Anita Šikić, pomoćnica direktora marketinga Hrvatskog rukometnog saveza, kaže da njezin savez organizira najveći broj međunarodnih sportskih priredbi.
– To je točan podatak, rađeno je istraživanje od neke od ekonomijskih institucija iz ne znam kojeg razloga, pa je utvrđeno da smo mi domaćini najvećem broju međunarodnih natjecanja. Gotovo da nema godine u kojoj nemamo bar jedno domaćinstvo nekakog velikog natjecanja, imamo ga i ove godine, a i sljedeće godine. Već smo se nekako ispraksirali i te stvari volimo raditi, naravno i zbog toga što to može biti jako lijep izvor prihoda, ovisno o razini i vrsti natjecanja koje se radi, a svi ostali benefiti su nebrojivi. Mi na taj način nalazimo ljude koji nam dolaze raditi u savez i to je jako dobar lakmus papir za testiranje nečijih sposobnosti, razvijaju se lokalne zajednice, klubovima se pomaže, ljudi dobivaju iskustvo koje mogu dobiti rijetko gdje. Naša ured se zove ured marketinga iako mi radimo kompletnu logistiku saveza – i marketing i organizaciju projekata. U našem uredu se radi organizacija utakmica i organizacija svjetskih projekata, pojašnjava Anita Šikić.
Romana Caput Jogunica, profesorica kineziologije i nastavnica tjelesne i zdravstvene kulture na Agronomskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu, ima veliko iskustvo u brojnim sportskim tijelima i na brojnim dužnostima.
– Moja karijera nije išla u smjeru da se mogu specijalizirati u jednom području po završetku Kineziološkog fakulteta i doktorata. Ja sam redovita profesorica tjelesne i zdravstvene kulture na Agronomskom fakultetu i vanjski suradnik Kineziološkog fakulteta, a 2004. sam napravila jedan iskorak i postala pomoćnica ministra za sport. Na tu sam funkciju došla iz studentskog sporta, kao neutralna osoba i udovica iz Domovinskog rata i to iskustvo mi je prekrasno jer sam razvila prijateljstvo s puno ljudi. Kad sam otišla sa te pozicije, počela sam se baviti jako važnima, ali marginalnim stvarima u sportu, a to su fair play, olimpizam, dualna karijera u sportu, ravnopravnost žena u sportu… Volim volontirati tako da sam sudjelovala na projektima Hrvatskog olimpijskog odbora i mnogih drugih lokalnih i regionalnih udruga, rekla je profesorica Caput-Jogunica.
Izvor: DSVR / Redaktura
