U prostorima Hrvatskog sabora 19. veljače održana je 28. sjednica Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora, s glavnim točkama dnevnog reda: 1) Izvješće o radu Pravobraniteljice za djecu za 2024. godinu i 2) Predstavljanje istraživanja „Menstruacija i menopauza na poslu“.
Pravobraniteljica za djecu Tatjana Katkić Stanić predstavila je Izvješće o radu Pravobraniteljice za djecu za 2024. godinu, posebno naglasivši zabrinutost zbog značajnog porasta pojavnosti svih oblika nasilja. Istaknula je nekoliko rodnih aspekata dječjih prava, poput pojavnosti spolnog uznemiravanja učenica od strane učenika, neravnopravan položaj djevojčica i djevojaka u području sporta i sklapanje maloljetničkih brakova među pripadnicima romske nacionalne manjine što je za djevojke glavni uzrok napuštanja školovanja. Predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Marija Lugarić podržala je Izvješće i predložila stavljanje dodatnog naglaska na vođenje statističkih podataka po spolu radi uvida u rodnu dimenziju položaja djevojčica i dječaka.
Istraživanje „Menstruacija i menopauza na poslu“ (2025.) predstavile su njezine autorice Anamarija Tkalčec (CESI) i Petra Salarić (tvrtka pstaboo). Cilj istraživanja bio je ispitati iskustva i stavove žena koje su imale simptome menstruacije ili (peri)menopauze na poslu kao i ispitati prakse poslodavaca po pitanju zdravlja žena. Podaci su prikupljeni putem ankete (prosinac 2024. – ožujak 2025.). Uzorak se sastojao od 632 ispitanice u dobi 18-59 god., od kojih je 74% imalo simptome vezane uz menstruaciju, a 26% simptome (peri)menopauze.
Rezultati istraživanja „Menstruacija i menopauza na poslu“
Rezultati istraživanja u bitnome su pokazali da se i u slučaju menstruacije i u slučaju (peri)menopauze zbog posljedica simptoma kod žena javilo: 1) smanjena produktivnost, 2) osjećaj primoranosti na rad iako za to nisu bile spremne, 3) strah od skrivanja simptoma i od zahtjeva za prilagodbu, zbog mogućih kažnjavanja. 67% ispitanica navodi da je radilo iako se nisu osjećale sposobnima za rad tijekom menstruacije; 35% ispitanica navodi da su ponekad izostale s posla zbog jakih simptoma, a 39% priznalo je da skrivaju simptome menopauze zbog straha od negativne reakcije nadređenih ili radnih kolega (strah da će biti percipirane kao manje sposobne). 85% ispitanica ističe da simptomi menopauze negativno utječu na radnu učinkovitost. Kao najčešći simptomi istaknuti su menstrualni bolovi, bolovi u donjem dijelu leđa, umor, nesanica i problemi sa spavanjem te noćno znojenje. Većina ispitanica (77%) smatra da su teme reproduktivnog zdravlja žena tabu koji utječe na njihovo mentalno zdravlje (73%), dobrobit (62%), kao i na njihovo samopouzdanje (67%). Polovica ispitanica (50%) navodi da u njihovim radnim organizacijama nema mjera podrške za reproduktivno zdravlje, a čak i tamo gdje postoje, rijetko se koriste. Zabilježeni su primjeri izrazite neosjetljivosti za ova pitanja od strane čelnih osoba u radnim kolektivima, u pravilu muškog spola, zbog čega se ponekad ne dozvoljava postavljanje pretinaca s higijenskim potrepštinama u toalete. Gotovo polovica ispitanica nije podijelilo informacije o svojim zdravstvenim poteškoćama sa svojim nadređenima; stigmatizacija i tabuizacija simptoma menstruacije ili (peri)menopauze još su uvijek snažne i široko prisutne. Podaci pokazuju da žene u svim fazama života doživljavaju izazove vezane uz menstrualno i menopauzalno zdravlje u poslovnom životu, ali nemaju sustavnu podršku u radnim organizacijama kao niti u zdravstvenom sustavu koji bi pružio sveobuhvatnu podršku reproduktivnom zdravlju žena. Posebno je ukazano na poteškoće s kojima se žene susreću u razdoblju perimenopauze (prijelazno razdoblje koje prethodi menopauzi), kada zna doći do nepredvidljivog menstrualnog krvarenja izvan uobičajenog ciklusa. Kao primjer dobre prakse istaknut je britanski Nacionalni odbor za menopauzu i njihovi objavljeni standardi i smjernice.
Menopauza može ozbiljno utjecati na produktivnost na radnom mjestu
Sjednici su prisustvovali pravobraniteljica Višnja Ljubičić i savjetnik Josip Grgić. Pravobraniteljica aktivno prati problematiku menstruacije i menopauze u kontekstu reproduktivnog zdravlja žena i utjecaja na pristup uslugama i na položaj na tržištu rada te poduzima konkretne inicijative u okviru svojih nadležnosti (npr. pitanje dostupnosti menstrualnih potrepština u zračnim lukama). Prisutnost stigmatizacije i tabuizacije tih pitanja ogledaju se i u činjenici da, osim sporadičnih upita informativne prirode, Pravobraniteljica rijetko zaprima konkretne pritužbe. Međutim, to dakako ne znači da zdravstveni problemi vezano uz menstruaciju i menopauzu ne postoje ili da se ne odražavaju na funkcioniranje žena na radnom mjestu. Ženski reproduktivni sustav i sve značajke i specifičnosti koje on uključuje, prije svega trudnoća i dojenačko razdoblje, ali i potencijalni zdravstveni problemi s reproduktivnim zdravljem koji se posljedično odražavaju na kvalitetu života, žene mogu staviti u nezavidan položaj, pogotovo u području zapošljavanja i rada. Menopauza je stanje koje može ozbiljno utjecati na produktivnost na radnom mjestu i koje bi itekako trebao biti predmet interesa poslodavaca, a nipošto tema koja treba ostati u okvirima privatnosti i tabua. Zato istraživanja ovog tipa pružaju korisne empirijske pokazatelje.
Primjeri dobre prakse – u UK donesene smjernice za poslodavce na temelju istraživanja o menopauzi
Europska mreža tijela za jednakost (Equinet) kao primjer dobre prakse istaknula je smjernice za poslodavce koje je izradila Komisija za jednakost i ljudska prava u Ujedinjenog kraljevstva temeljem istraživanja o menopauzi na radnom mjestu („Menopause in the workplace: Guidance for employers“). Istraživanje je pokazalo da dvije trećine (67%) zaposlenih žena u dobi između 40-60 godina s iskustvom simptoma menopauze smatra da su ti simptomi imali negativan utjecaj na njih na radnom mjestu. Od onih koji su bili pod takvim negativnim utjecajem, 79% ih je reklo da imaju problema s koncentracijom, 68% je reklo da je doživjelo više stresa, gotovo polovica (49%) je rekla da se osjeća manje strpljivo s klijentima i kolegama, dok se njih 46% osjećalo manje fizički sposobnima za obavljanje radnih zadataka. Kao rezultat toga, više od polovice ispitanica (50%>) moglo se sjetiti trenutka kada nisu mogle ići na posao zbog simptoma menopauze, dok je jedna od deset ispitanica (10%) koje su bile zaposlene tijekom menopauze napustila radno mjesto zbog simptoma menopauze.
Zanimljiv primjer dobre prakse predstavlja recentno predstavljena „Gina“ – prva hrvatska AI asistentica za ginekološku pismenost, o čemu je nedavno izvijestio Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
