Piše: Ivana Perković Rosan
Jedno od pet djece doživi neki oblik seksualnog nasilja, najčešći počinitelji su muškarci i to osobe koje su djetetu poznate i koje imaju autoritet nad djetetom, a veliki broj žrtava nikada ne progovori o tome što je doživjelo. Zabrinjavajući su to podaci koji su izneseni tijekom predstavljanja Nacionalne kampanje protiv seksualnog nasilja nad djecom kojeg su predvodile koordinatorica Ženske sobe Maja Mamula i voditeljica preventivnih programa Ženske sobe Kristina Mihaljević. U današnjem predstavljanju su sudjelovali i zamjenica pravobraniteljice za djecu Maja Gabelica Šupljika, ravnateljica Agencija za odgoj i obrazovanje Dubravka Brezak Stamać, viša savjetnica za stručne suradnike defektologe Alma Rovis Brandić, Nataša Bijelić iz CESI-ja te pedagoginja Marina Bujas.
Nacionalna kampanja protiv seksualnog nasilja nad djecom pokrenuta je s ciljem osvještavanja javnosti o rasprostranjenosti seksualnog nasilja i nužnosti uvođenja programa prevencije u više razrede osnovnih škola. Maja Mamula naglasila je kako je edukacija kao prevencija seksualnog nasilja izuzetno važna jer djeca ne znaju prepoznati ni osnovne oblike seksualnog nasilja te ne znaju što trebaju napraviti kada se suoče s time.
‘Najčešće se seksualno nasilje događa ženama i djeci, a najčešći počinitelji su muškarci, to je rezultat neravnopravnosti spolova. Većina se ne povjeri nikome, a onima koji se povjere ponekad treba od nekoliko mjeseci do nekoliko godina da to učine’, rekla je Maja Mamula koja je istaknula i kako su, kada se uzme u obzir elektroničko seksualno nasilje, brojke još crnje.
Rezultate predistraživanja koje je provedeno u fazi implementacije europskog projekta Seksualno nasilje – edukacijski i preventivni program 2 – Junior (SNEP 2) predstavila je Kristina Mihaljević iz Ženske sobe, a oni pokazuju kako jedno od dvoje učenika/ca smatra da se nasilje događa često ili svakodnevno kao i da 93 posto djece poznaje počinitelja seksualnog nasilja.
Mihaljević je istaknula kako se već nakon završenih edukacija u višim razredima osnovnih škola mogla vidjeti promjena u stavovima, kako se povećala empatija, a predrasude su se smanjile.
‘U pilot fazi sudjelovalo je sedam škola, a u fazi implementacije 34 osnovne škole. Podaci koje smo dobili iz tih edukacija jest da je jedno od četvero djece doživjelo neki oblik seksualnog nasilja, a 62 posto njih nisu nikad s nikim razgovarali o tome’, rekla je Mihaljević.
Predrasude o seksualnom nasilju
Maja Gabelica Šupljika, zamjenica pravobraniteljice za djecu istaknula je kako su u četiri godine imali 40-ak slučajeva prijava protiv djelatnika škole za seksualno uznemiravanje.
‘Samo osnaživanje žrtve da se usprotivi i zatraži zaštitu neće imati učinka ako ne uslijedi odgovarajuća reakcija i kazna protiv počinitelja, a ona je nažalost takva da u se u mnogim slučajevima radi o dugotrajnim sudskim procesima i blagim kaznama za počinitelje’, istaknula je Gabelica Šupljika.
Ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje Dubravka Brezak Stamać je tako istaknula i kako društvo treba biti agresivnije u obrani djece, dok je viša savjetnica za stručne suradnike defektologe Alma Rovis Brandić nadodala kako je u slučajevima seksualnog nasilja u školama važno razdvajanje postupaka koje provodi sud i policija od postupaka koje provodi škola. Da se ne čeka presuda da se nešto poduzme.
Nataša Bijelić iz CESI-ja je naglasila kako se mora raditi i na osvještavanju predrasuda, odnosno mizoginih i homofobnih stavova.
‘Mora se raditi i na razvijanju komunikacijskih vještina kod djece i sposobnosti odupiranju pritiscima. Mi nemamo sveobuhvatnu seksualnu edukaciju, ono što imamo su međupredmetne teme’, rekla je Bijelić.
Okupljenima se obratila i pedagoginja iz Okučana Marina Bujas koja je ustvrdila kako djeca nisu znala prepoznati neka ponašanja kao seksualno nasilje.
‘Djeca koja su sudjelovala u edukaciji su priznala kako su se osjećala čudno kada su im najavili temu o kojoj će se pričati jer prije nisu nikad s nikim pričali o tome. Za neka ponašanja nisu ni znali da je riječ o seksualnom nasilje poput neželjenih dodira ili komentara, a naučili su da žrtva nikad nije kriva i da se može oporaviti od posljedica nasilja’, zaključila je Bujas.
Rezultati predistraživanja (2616 učenika/ca iz 34 OŠ s područja 17 županija u RH) provedenog u fazi implementacije programa SNEP 2 – Junior pokazuju kako:
• jedno od dvoje (51,3%) učenika/ca smatra da se nasilje događa često ili svakodnevno
• 62,4% učenika/ca nikada nije razgovaralo sa svojim roditeljima o seksualnom nasilju
• jedno od četvero djece (25,2%) je doživjelo neki oblik seksualnog nasilja
• 72,8% učenika/ca nikada nije sudjelovalo na radionicama na temu prevencije nasilja općenito pa niti seksualnog nasilja
• većina djece (93%) poznaje počinitelja seksualnog nasilja
