Piše: Ivana Perković Rosan
U desetom stoljeću Vrgada je bio jedan od samo nekoliko naseljenih otoka na Jadranu, toliko je bio važan njen položaj. Danas je jedan od najmanjih naseljenih otoka u Hrvatskoj, smješten nasuprot Pakoštana. Glavnu riječ što se tiče kulturno društvenog života ovdje imaju žene okupljene oko Udruge Skuti materini. One stoje i iza ženskog boćarskog turnira kao i iza igrokaza koji govori o tome kakav je nekada bio život žena na otoku. A ima tu još niz drugih projekata o kojima smo razgovarale s Majom Punoš Rebić, turističkom vodičicom koja vodi besplatne ture po Vrgadi. Ova diplomirana politologinja i knjižničarka, porijeklom s Vrgade, članica je KUD-a ‘Skuti materini’, a ujedno je i jedna od glumica u igrokazu ‘Jedan dan u kali’ te redovna sudionica ženskog boćarskog turnira.
Osim po lijepim plažama Vrgada je poznata i po ženskom boćarskom turniru. Koliko godina već postoji i u čemu je njegova posebitost?
Ženski boćarski turnir postoji tek šest godina iako su žene Vrgade uvijek voljele zaigrati tu drevnu i omiljenu otočku igru, bez natjecateljskih ambicija. Muški boćarski turnir postoji već desetljećima, no ženski boćarski turnir daleko je atraktivniji i postao je nadaleko poznat. Svaku godinu sve više žena želi se okušati u boćanju, a najveći broj prijavljenih ekipa bio je deset i sastavljene su od žena svih generacija, rođenim Vrgadinkama ali i onima koje vole Vrgadu poput vlastitog doma (ekipe su tročlane). Igra se metalnim boćama, iste veličine i težine kao i na muškom boćarskom turniru. Navijači su naše mnogobrojne obitelji i prijatelji, a sve je popraćeno navijačkim arsenalom opreme, od transparenata, zastava do baklji. Uobičajeno je kako su sve aktivnosti, u čiju su organizaciju uključene žene, puno više protkane detaljima i estetikom pa je ovaj turnir uvijek jako posjećen i najiščekivaniji je ljetni događaj u Vrgadi. Igra se do tri dana. Imena ekipa su raznovrsna, ovisno o karakteru ekipe, pa imamo Zmaje (u ovoj ekipi igraju samo Maje), Dancing Queens, Kontese, Dišpetože, Frajle, La Tortura, Principesse… Igra se na najstarijem boćalištu u svijetu (‘divlji zog’), u bivšem voćnjaku baroknog ljetnikovca vrgadinskih grofova (‘conti de Vergada’) iz 17. stoljeća.
Tko su ovogodišnje pobjednice?
Ovu godinu zlato su odnijele Kontese, ujedno i članice Kulturno umjetničkog društva ‘Skuti materini’ Vrgada. Ovogodišnje šampionke gospođe su u najboljim godinama – sve redom bake, skoro i prabake. Njihova angažiranost u svim aktivnostima otoka Vrgade, vitalnost, motiviranost i upornost, veliki su poticaj svima nama koji želimo svoj otok učiniti ljepšim mjestom za život.
Kontese / Foto: FB Skuti materini Vrgada
Moglo bi se reći da glavni kulturni i društveni život na Vrgadi organiziraju žene iz Kulturne udruge Skuti materini? A imate i Cvjetnu gardu…
Članice KUD-a su samo žene iako moramo naglasiti kako nam uvijek rado i neumorno, pri organizaciji velikih događanja, pomažu i naši muški članovi obitelji kao i ostali zaljubljenici u svoj otok, na čemu smo im neizmjerno zahvalne. Mnoge naše članice ujedno su članice i drugih društava i grupa na našem otoku kao što su ‘Cvjetna garda’, neformalna skupina žena aktivnih oko uređenja parkova i cvjetnjaka po otoku. ‘Cvjetna garda’ osnovana je prvenstveno zato što, nažalost, otok Vrgada nema nikoga tko je zadužen i trajno zaposlen za uređenje i čišćenje javnih površina, plaža i uvala. Otok administrativno pripada Općini Pakoštane i njegov je turistički najatraktivniji i baštinski najbogatiji dio, osobito njegove prekrasne plaže, koje u ljetnim mjesecima dnevno posjećuje i tisuću ljudi. Sa svojih 3,6 km kvadratnih otok, nažalost, nema osigurane zaposlenike i službu koja će se, poput u drugim mjestima na kopnu, trajno brinuti o njegovoj čistoći i urednosti odnosno higijenskim uvjetima života stalnih žitelja. S obzirom na to kako su, već godinama, naši vapaji i zahtjevi zanemareni, žene Vrgade same su se, volonterski i u skladu sa svojim skromnim materijalnim i fizičkim mogućnostima, ulovile uljepšavanja svog mjesta.
Osim KUD-a koji je nosioc kulturnih događanja Vrgade (ljetni kulturno-zabavni programi KUD a su – ‘Vrgadinske užonce’ i proslava blagdana Velike Gospe, Festival karijole ‘Šjora Karijola’ te niz edukativno-zabavnih programa za djecu ‘Vrgadinska dičja posla’), Cvjetne garde, vrgadinskih boćarica, okupljenih oko Ženskog boćarskog turnira, četvrta ženska ‘grupacija’ na otoku su i žene okupljene u laičkom crkvenom sestrinstvu, Društvu ‘Gospe od Zdravlja’.
O kakvom je sestrinstvu riječ?
To sestrinstvo (‘društvo’ ili tzv. ‘skula’) datira s kraja 19. stoljeća i one su nasljednice i čuvarice štovanja Gospe od Zdravlja, čija se čudotvorna ikona nalazi u istoimenoj kapelici iz 17. stoljeća, jednoj od tri vrgadinske crkve ( Sv. Andrija iz 9.st, Sv. Trojstvo iz 17.st). Svaku godinu organiziraju pobožnosti i druženja oko blagdana Gospe od Zdravlja ( 21. studeni ) te održavaju i drevne religijske običaje svojih predaka. Žene Vrgade održavaju gotovo sve ‘kantune’ otočkog života: kulturni i baštinski – kroz KUD ‘Skuti materini’, sportski – kroz Ženski boćarski turnir, ekološki – Cvjetnu gardu i religijski – kroz Društvo Gospe od Zdravlja.
Cvjetna garda / Foto: FB Cvjetna garda Vrgada
Kakva je suradnja među ovim ženskim grupama?
Sve ove grupe žena isprepletene su i mnoge su članice svih ovih udruženja i sudjeluju u svim aktivnostima. Surađujemo, pomažemo jedne drugima, podupiremo se i predano radimo kako bismo pridonijele razvoju i očuvanju kulturne i prirodne baštine svoga otoka. Istovremeno i prvenstveno brinemo i o svojim obiteljima, s osnovnom motivacijom da generacijama koje dolaze za nama, usadimo poštovanje i ljubav prema Vrgadi kao i svjesnost kako svatko od nas, osobno i na različite načine, može pridonijeti društvu i mjestu u kojem živi. Naravno, svjesne smo toga kako je za krucijalne i vitalne stvari na otoku, poput rješavanja golemih komunalnih problema, nepostojanja medicinske skrbi – otok nema liječnika niti ga liječnik posjećuje unatoč većinskom staračkom stanovništvu itd…. potrebna politička volja čelnika Općine kojoj pripadamo i politička angažiranost i ustrajnost žitelja u ostvarenju tih ciljeva.
Festival karijole ‘Šjora Karijola’ / Foto: FB Skuti materini Vrgada
Koliko su žene direktno uključene u politički život otoka?
Žene Vrgade, politički dio borbe za otok, prepustile su svojim muškarcima jer takva aktivnost zahtjeva dosta osobnog angažmana i vremena, a Vrgadinkama pored obiteljskih, kulturnih, ekoloških, religijskih i sportskih angažmana na otoku ne ostaje baš puno slobodnog vremena i za bavljenje i politikom. Važno je naglasiti kako podržavamo i taj važan vid borbe za dobrobit svoga otoka i vjerujemo kako i ovakvom svojom volonterskom i civilnom aktivnošću šaljemo jasnu poruku administrativnim i političkim institucijama, kojima pripada naš otok, kako je Vrgada mjesto kreativnih, motiviranih i hrabrih ljudi kojima treba osigurati dostojne i suvremene uvjete života, poput uvjeta koje uživaju svi žitelji kopna. Nadamo se kako će se i ove važne i za otok vitalne stvari početi uskoro rješavati.
Vrgadinska dičja posla / Foto: FB Skuti materini Vrgada
Žene Vrgade dokazale su se kao vješte organizatorice pa tako zahvaljujući njima gosti iz Pakoštana mogu besplatno brodom doći na otočku proslavu Velike Gospe. Recite nam malo više o radu udruge Skuti materini? Što još sve organiziraju?
KUD ‘Skuti materini’ osnovan je 2011. godine. Predsjednica KUD-a je gospođa Dušanka Arapović, žena goleme energije i upornosti. KUD svoj rad temelji na očuvanju i promicanju kulturne baštine otoka Vrgade, osobito nematerijalne kulturne baštine – tradicijskih napjeva, plesova, starih i jedinstvenih običaja života, pisane baštine… Manifestacije koje organiziramo osmišljava i realizira, trenutno, 14 žena. Polovica njih ne živi stalno na Vrgadi. One žive i rade diljem Hrvatske i svijeta, bave se raznim profesijama, no ljeti su sve na okupu i zajedničkim snagama, vještinama i talentima sudjeluju u stvaranju sjajnih programa i projekata kojima pridonose povećanju kvalitete života svoga otoka. Velika potpora nam je još jedna ženska ekipa iz susjednih Pakoštana, a to je sjajan ženski tim Turističke zajednice Općine Pakoštane, na čelu s direktoricom, gđom. Danijelom Vulin, koje uvijek stoje na raspolaganju pri realizaciji svih naših ideja. Dvije glavne i najveće manifestacije koje organizira KUD su ‘Vrgadinske užonce’ i proslava blagdana Velike Gospe. Prvi je uvijek na datum sv. Ane i Joakima – 26.7. zato što je KUD svoje prve aktivnosti i okupljanje započeo upravo na taj blagdan. Ovi sveci, roditelji su Bogorodice i simbol su roditeljstva i važnosti međugeneracijske povezanosti i suradnje. ‘Skuti materini’ svoje djelovanje na otoku temelji upravo na tome. Taj datum proglasili smo svojim danom – Danom KUDa ‘Skuti materini Vrgada’. Program obje manifestacije satkan je od bogatog kulturnog programa ( prezentacija folklora i baštine otoka), zabavnog programa (cjelovečernji nastup klape ili benda ) te bogate gastronomske ponude – plodovi mora npr. ‘ubotnica s manistrom’, dagnje na buzaru kao i meso na roštilju, tradicionalne otočke slastice… Organiziramo i prijevoz putnika s kopna kako bi svi željni zabave u autentičnom dalmatinskom, otočkom ambijentu i svi umorni od turističke buke i gužve na kopnu, mogli osjetiti djelić naše skromne otočke radosti, zajedništva i veselja. Također, započeli smo i s organizacijom jedinstvenog festivala ‘Festival karijole – Šjora Karijola’ na kojem odajemo počast najpoznatijem i najatraktivnijem pomagalu Vrgadina od davnina – karijoli ( tačkama). Na Festivalu prezentiramo estetiku karijoli, personalizirane oznake na njima – svaka obitelj/kuća ima originalan znak na svojoj karijoli, stil vožnje i vještine praktičnog upravljanja karijolom na poligonu. Za sljedeću godinu u planu nam je još jedan sjajan ( i nadamo se, trajan) glazbeno – zabavni projekt/program na kojem će nam pozavidjeti mnoge veće, kopnene turističke destinacije.
KUD Skuti materini 2023. / Foto: FB Skuti materini Vrgada
KUD stoji i iza igrokaza ‘Jedan dan u kali’ govori između ostalog i kako su nekada muškarci bili pomorci, pa su uglavnom žene ostajale na otoku. Kakav je nekada bio život žena na Vrgadi?
Kao što smo spomenuli, KUD čine žene raznih vještina, preokupacija i talenata. Osim što volimo pjevati, plesati, kreativno stvarati, volimo i glumiti pa uvijek upriličimo i igrokaz. Prošlu godinu započeli smo s dramskim izvedbama. Osmislile smo predstavu ‘Jedan dan u kali’ kojim smo prikazale način života starih Vrgadinki i njihov susret i (ne)prihvaćanje novog načina i trendova života. U jednom dijelu igrokaza, pojavljuju se dvije ‘suvremene’ vrgadinske nevjeste koje svojim modernim pristupom životu šokiraju domicilne Vrgadinke koje žive tradicionalnim načinom života i pogledom na ulogu žene u društvu. Ovu godinu izvele smo i novi igrokaz pod nazivom ‘Kako je počeo turizam na našem otoku’ koji također prikazuje adaptaciju i (ne) prihvaćanje novih trendova, u ovom slučaju, ‘turističke groznice’ u staroj Dalmaciji 60-ih godina.
A kakav je danas život na otoku?
I nekad i sad, život na svakom otoku teži je nego na kopnu. Utoliko je teži što je otok manji i manje naseljen jer prolazi ‘ispod radara’ mjerodavnim institucijama, a potrebe žitelja otoka su jednake kao bilo gdje drugdje. Otočanke su kroz povijest imale jako bremenite živote. Bile su nositeljice brojnih obveza i briga jer su njihovi očevi, braća i muževi često bili odsutni s otoka kako bi svojim obiteljima priskrbili sredstva za život. Muškarci su bili, a često i danas jesu, pomorci, ribari i rade u inozemstvu. Rijetki su zaposleni na otoku ili se bave turizmom. Žene i muškarci Vrgade, oduvijek su se hrabro i uporno, na jednak način, lovili u koštac s teškim uvjetima života na otoku pokušavajući svojim obiteljima osigurati dostojan, ugodan i siguran život.
Upoznavanje posjetitelja s baštinom Vrgade / Foto: FB Skuti materini Vrgada
Na Vrgadi vodite besplatnu turu u kojoj na autentičnim lokacijama govorite o kulturnoj baštini otoka i pričate stare otočke priče i legende?
Bogatstvo kulturne baštine našeg otoka, autentičnost Dalmacije kakva se rijetko još može vidjeti i doživjeti i želja da s tim kulturnim i prirodnim ljepotama našeg otoka upoznamo i druge, potakla me da, u suradnji s TZ Općine Pakoštane započnem s besplatnim turističkim turama za sve zainteresirane posjetitelje Vrgade i zaljubljenike u naš otok. Ovo je dio i koncepta održivog otočkog turizma koji ne podnosi apartmanizaciju i veliki turistički pritisak, bučne i masovne ‘evente’ koji su gotovo identični u svakoj turističkoj destinaciji. Tijekom turističke ture ‘Šetnja Vrgadom’, kojoj je ovo druga sezona, naši posjetitelji, srijedom na hrvatskom jeziku, a četvrtkom na engleskom jeziku, čuju priču o Vrgadi – priču o Dalmaciji, kakva je nekoć bila. Čuju mnoge povijesne zanimljivosti otoka, od ilirskog naseljavanja preko povijesnih činjenica o strateškoj važnosti bizantske utvrde koja je kontrolirala arhipelag i kanal punih pet stoljeća, o dominaciji mletačkih grofova na otoku, boravku talijanskih fašista na otoku za vrijeme 2. Svjetskog rata i hrabrosti antifašista koji su branili svoj otok kao i hrabrosti i žrtvi naših otočana u Domovinskom ratu, o našim sakralnim i kulturnim spomenicima velike povijesne i kulturološke važnosti za Hrvatsku, o znamenitim osobama Vrgade – jezikoslovcima, sveučilišnim profesorima i umjetnicima koji porijeklo vuku s Vrgade. Želja nam je istaknuti kako Vrgada nije samo otok s prekrasnim plažama i prirodom već mjesto zavidne i bogate kulturne baštine i drevne povijesti na kojem ljudi, mladi i stari, žive, rade i stvaraju cijelu godinu.
Maja Punoš Rebić u tradicionalnoj nošnji / Foto: FB Skuti materini Vrgada
Kada se piše o Vrgadi uvijek se nekako spomene i da je majka Miše Kovača s Vrgade, pamti li se neka anegdota vezano uz Mišu i Vrgadu?
Zrinka Kovač, rođ. Jurišić je naša Vrgadinka i polovicu svojih gena Mišo ‘vuče’ s Vrgade. Mišo je velik dio svog djetinjstva provodio kod bake i djeda na otoku, no ne možemo ga pohvaliti kako je čest na otoku u odrasloj dobi. Puno je češći na svojoj djedovini još jedan veliki hrvatski glazbenik i skladatelj, maestro Joško Banov, također i suprug velike hrvatske dive Zorice Kondže. Prezime Banov jedno je od mnogoljudnijih prezimena našeg otoka. S obzirom na spomenute glazbenike, rodom Vrgadine, ističem kako naši otočani i otočanke obožavaju pjevati, kako spontano običnim danom tako i nedjeljom na misnom slavlju, kada se pjeva na rijedak i zaboravljeni, drevan pučki i crkveni glagoljaški način. Cijeli naš otok, osobito lijepe i akustične lokacije stare jezgre mjesta, predivna su kulisa za svakodnevne i spontane klapske nastupe lokalnog stanovništva i svih koji žele pjevati i podijeliti s nama radost života na našem otoku. U iščekivanju skorog boljeg aktiviranja lokalnih i državnih institucija po pitanju osiguravanja kvalitetnijih životnih uvjeta žiteljima Vrgade, žene ovog otoka i dalje će uporno, predano, volonterski i s puno ljubavi, velik dio svoga znanja, vremena i talenta poklanjati najdražem mjestu na svijetu – svojoj Vrgadi.
Kako ističe Maja Punoš Rebić, inače autorica dječjih terapeutskih slikovnica, dobro bi bilo spomenuti kako u Vrgadi postoji i još jedna udruga koja nije isključivo ‘ženska’.
‘To je Udruga za održivi razvoj ‘Vrgada’, predvođena našim mladima. Oni također provode akcije čišćenja Vrgade i njezinog podmorja te surađuju sa sličnim udrugama drugih otoka. Oni su manje aktivni i ‘vidljivi’ ali nadamo se da će postati motiviraniji, uporniji i svjesniji velike važnosti svoje uloge u situaciji kad mjerodavne institucije ne čine dovoljno za Vrgadu. Aktivnosti civilnog sektora, kojeg su i oni dio, ima presudnu ulogu u spašavanju našeg otoka od ekološke katastrofe i ostalih negativnih posljedica dugotrajnog institucionalnog zanemarivanja. Vrgada je dom za cca 180 stalnih žitelja koji žele jednake i dostojne uvjete života kao i svi ostali građani Republike Hrvatske. Štoviše, njihovu želju i hrabrost da žive na otoku i ne napuštaju ga, unatoč teškom otočkom životu, trebalo bi još više podržati i nagraditi’, zaključila je.
