Piše: Ivana Perković Rosan
Glavni ciljevi projekta ‘puSHEd – protect, understand, support, help the elderly’, kojeg provodi udruga B.a.B.e. s partnerima, su prevencija i suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja prema ženama starije životne dobi kao i podizanje svijesti opće populacije. Sudeći po podacima koji su prezentirani na završnoj konferenciji projekta, održanoj 22. svibnja u Kući Europe u Zagrebu, primjetno je da ovakve aktivnosti daju rezultate – bilježi se sve veći broj prijava nasilja.
Marina Gombar iz udruge B.a.B.e. posebno je naglasila kako je TV spot iz javne kampanje ‘Prijavite one koje obezvrjeđuju zlatne godine’ polučio izniman uspjeh, povećan je broj poziva osoba koje su tražile pomoć.
‘Zapravo je to bio i jedan od ključnih ciljeva našeg projekta, što bi značilo da su se žene starije životne dobi osjećale dovoljno sigurno, snažno i hrabro da bi potražile pomoć i mogu reći da smo time postigli značajni napredak. Medijska kampanja je zapravo doprinijela da žene prepoznaju različite vrste nasilja i shvate da nisu same. Neke su od tih žrtava po prvi put u životu s nekim podijelile da su zapravo žrtve nasilja. Naš rad tu ne staje, to je početak dugog puta’, rekla je Gombar koja je navela i kako starije osobe rijetko prijavljuju nasilje zbog niza razloga, počevši od ekonomskih razloga, zdravstvenih (ovisnost o članu obitelji), preko fizičkih prepreka, nedostatka podrške obitelji pa do toga da nekada ni same žrtve ne prepoznaju da su žrtve nasilja.
Starije osobe se teško odlučuju na prijavljivanje
Savjetnica pučke pravobraniteljice Silvija Trgovec-Greif nadovezala se i istaknula niz različitih oblika nasilja zbog kojih im se građani obraćaju za pomoć.
‘Zabilježili smo povećan broj pritužbi koje se odnose na obiteljsko nasilje, i većina pritužitelja su upravo žene starije životne dobi. Nasilje nad starijim osobama je u porastu i kod nas i u cijelom svijetu. Starije osobe se teško odlučuju na prijavljivanje, jer teško je prijaviti svoje dijete, tu je i sram i strah od osude okoline. U zadnjih godinu dana smo zabilježili povećani broj pritužbi u kojima se ukazuje na neadekvatno zdravstveno zbrinjavanje starijih osoba samo zbog njihove životne dobi’, rekla je Trgovec-Greif koja je dodala kako je sustav usmjeren na fizičko nasilje, ali je tu puno drugih problema poput nedostatka palijativne skrbi, nedostatka mjesta u staračkim domovima, ugovori o dosmrtnom uzdržavanju, neprimjerene reklame, neodgovarajući odnos doktora prema osobama starije životne dobi… Iznijela je i zabrinjavajuće podatke prema kojima je u Hrvatskoj čak jedna trećina osoba starije životne dobi u riziku od siromaštva, a ako je osoba u samačkom kućanstvu onda je rizik od siromaštva još veći.
Nakon provedene medijske kampanje i emitiranja spota na televizijama, u samo prva dva tjedna broj prijava povećan je za pedeset posto.
U planu izgradnja 18 centara za starije osobe koje su ovisne o tuđoj pomoći
Načelnica Sektora za razvoj i unapređenje socijalnih usluga iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Anica Ježić je donijela i nekoliko dobrih vijesti. Naime, u planu je izgradnja niza centara za starije osobe koje su ovisne o tuđoj pomoći.
‘Prvo je u planu bila izgradnja osam centara za starije osobe, no na kraju se prešlo na plan izgradnje 18 centara do lipnja 2026. smještajnog kapaciteta za oko 2 i pol tisuće korisnika, kao i za skoro pet tisuća korisnika izvaninstitucionalnih usluga. Gotovo sve županije će imati takve centre za starije osobe što je značajan iskorak. Time se možemo pohvaliti. U tim centrima je naglasak na povezivanju zdravstva i socijalne skrbi ‘, rekla je Ježić.
Istraživanje o nasilju nad starijim osobama pokazalo – više od osamdeset posto žrtava su žene
Iva Prpić iz zagrebačkog Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, iznijela je niz podataka koji također govore o porastu broja prijavljenih slučajeva nasilja te je istaknula kako je udio žrtava starije dobi na smještaju u skloništima u Zagrebu 2023. iznosio 9,4 posto. Osvrnula se i na podatke iz kampanje Nevidljive iz 2023. godine, odnosno iz istraživanja o iskustvu i stavovima o nasilju nad osobama starije životne dobi u kojem je sudjelovalo 1430 ispitanika:
’20 posto sudionika/ica su doživjeli jedan ili više oblika nasilja, a prevladavaju psihičko nasilje, zanemarivanje i ekonomsko nasilje. Više od osamdeset posto žrtava su žene, nasilje se najčešće doživljava u domu jer je u domu žena najnesigurnija, od supruga, partnera, sina ili kćeri. Poražavajuće je da osamdeset posto nije zatražilo liječničku pomoć i nije prijavilo nasilje, 40 posto se povjerilo prijateljima te je nepovjerenje u sustav prilično veliko’, istaknula je.
Broj žrtava će ukupno gledano rasti jer nam populacija stari
Željka Barić, ravnateljica Doma za djecu i odrasle žrtve nasilja u obitelji ‘Duga – Zagreb’ istaknula je kako se u i Domu Duga povećao broj starijih žena koje traže pomoć. Koliko je situacija zabrinjavajuća pokazuju i podaci koje je Dom Duga dobio iz istraživanja koje je trajalo četiri godine. Ta istraživanja su pokazala da tri četvrtine osoba ne žele prijaviti nasilje već samo žele da ih se sasluša.
‘Žrtve koje nam se javljaju to naprave nakon što 20 godina trpe nasilje, nije to od jučer. Samo što im je sve teže i nemoćnije su, osjećaju da sve to teže podnose. Imamo veliki problem: broj žrtava će ukupno gledano rasti jer nam populacija stari. Znači sve je više starijih osoba, a među njima je i ovakvih situacija’, rekla je Barić.
Nasilje u sjeni, plakat Goge Golik / Foto: B.a.B.e.
Bivša odvjetnica i nekadašnja savjetnica udruge B.a.B.e. Ljubica Matijević Vrsaljko je navela i niz stereotipova s kojim se bore osobe starije životne dobi, a koji su vezani uz nasilje.
‘Da su svi starci isti, da smaraju, da starost počinje sa 60 godina, da su na teret društvu, da je njihovo doba prošlo, da zašto trošiti skupe lijekove na starce kad će oni ionako skoro umrijeti, da su senilni i naporni. Tu je i uvredljivi baby talk, to se često vidi u domovima’, navela je između ostalog, dodavši kako se svijet mijenja i kako su stariji nekada imali viši i uvažavajući položaj u društvu. Posebno se osvrnula na financijsko nasilje koje se, kako je istaknula, vrlo teško dokazuje.
‘Što je osoba bolesnija, ovisnija i što je siromašnija veće su šanse da postane žrtva’, istaknula je između ostaloga.
Zanemarivanje i zlostavljanje utječu na kraći životni vijek starijih osoba
Marijana Senjak, psihologinja i savjetodavka u Centru za žrtve seksualnog nasilja u Ženskoj sobi, nadovezala se na izlaganje Matijević Vrsaljko i dodala kako nema bolje psihoterapije od dobre odvjetničke pomoći. Istaknula je i kako i oni bilježe povećanje broja prijava seksualnog nasilja.
‘Naši podaci od prošle godine pokazuju da nam se obratila 401 osoba, to je porast od 17,21 posto u odnosu na prethodnu godinu, a 92 posto žrtava seksualnog nasilja bile su žene. Povećao se broj prijava seksualnog nasilja unutar obitelji. Ohrabruje to što žene počinju prijavljivati seksualno nasilje u braku’, rekla je Senjak te je podsjetila kako osobe starije životne dobi rijetko prijavljuju bilo kakav oblik nasilja, pa tako i seksualno nasilje. No, ohrabruje što se po tom pitanju ipak događaju promjene, te ponekad i članovi obitelji traže pomoć za svoje starije. Istaknula je i kako zanemarivanje i zlostavljanje utječu i na povećanu smrtnost, odnosno kraći životni vijek starijih osoba.
Projekt “puSHEd – protect, understand, support: help the elderly“ financiran je sredstvima Europske unije iz programa Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti. Provodi ga udruga B.a.B.e. u partnerstvu s Gradom Zagrebom i Domom za djecu i odrasle žrtve obiteljskog nasilja „Duga-Zagreb“, a uz podršku Pučke pravobraniteljice, Udruge za podršku žrtvama i svjedocima i Europske socijalne mreže.
