Žene koje su gradile brodove: projekt koji tematizira ulogu žena u brodogradilištu Uljanik i njihov doprinos razvoju Pule

2025-11-03T09:39:52+01:003. studenoga 2025.|Kultura, Posao|

U četvrtak, 6. studenog 2025. u 18 sati, u Galeriji Novo u Puli održat će se predstavljanje prve faze projekta “Žene koje su gradile brodove”. Posrijedi je online arhiv u nastajanju koji sadrži priče nekadašnjih i sadašnjih radnica Uljanika. O projektu će govoriti autorice Leonida Kovač i Amra Pende, a razgovor će moderirati Nela Simić.

Žene koje su gradile brodove interdisciplinarno je kulturno-antropološko istraživanje i participativni projekt u zajednici koji tematizira ulogu žena u brodogradilištu Uljanik i njihov doprinos društvenom, kulturnom i urbanom razvoju Pule. Projekt polazi od povijesne činjenice da je industrijalizacija, a kasnije i deindustrijalizacija, oblikovala grad i njegove stanovnike, dok su osobna iskustva zaposlenica Uljanika, odnosno njihov doprinos brodogradnji, do sada ostajala gotovo nevidljiva.

Foto: Projekt “Žene koje su gradile brodove”

Život i urbani razvoj Pule neraskidivo su povezani s osnutkom Pomorskog arsenala austro-ugarske ratne mornarice 1856. godine te s industrijskom proizvodnjom u Uljaniku tijekom druge polovine 20. stoljeća. Brodogradilište, koje je do kraja 20. stoljeća zapošljavalo između 10.000 i 12.000 radnika iz Istre, šire regije i Europe, oblikovalo je multikulturalni identitet grada. No, historiografija Uljanika rijetko je osvjetljavala doprinos žena.

Prema istraženim podacima, od 1954. godine do danas u Uljaniku je bilo zaposleno 1667 žena u 397 različitih zanimanja, od fizički najzahtjevnijih poslova do visoko specijaliziranih stručnih pozicija. Projekt stoga ukazuje na neodrživost stereotipa o „ženskim“ i „muškim“ profesijama te izvlači iz anonimnosti osobne povijesti koje svjedoče o nastanku modernog europskog grada i njegovoj industrijskoj tradiciji.

Foto: Projekt “Žene koje su gradile brodove”

Projekt su 2024. godine osmislile Leonida Kovač i Amra Pende, a temelji se na usmenim svjedočanstvima i osobnim arhivima sudionica. Osim audio-zapisa i njihovih transkripata koji predstavljaju (auto)portrete radnica i čine okosnicu ovog memorijskog projekta, posebna internetska stranica zamišljena kao work in progress sadržavat će i fotografije iz privatnih arhiva, te relevantnu vizualnu građu i faksimile pisanih dokumenata iz arhiva brodogradilišta, Povijesnog i pomorskog muzeja Istre, Hrvatskog državnog arhiva, arhiva Brodarskog instituta u Zagrebu, te austrijskih i talijanskih arhiva. U završnoj fazi razvoja projekta predviđeno je i objavljivanje knjige istog naslova.

Projekt je sufinanciran sredstvima Grada Zagreba, Grada Pule, Ministarstva kulture i medija RH te Zaklade HAZU.
Više informacija dostupno je na službenoj internetskoj stranici projekta brodograditeljice.hr.

Izvor: Priopćenje Brodograditeljice / Nela Simić

Stranica koristi web kolačiće Više informacija Prihvaćam
Koristimo kolačiće! To znači da korištenjem ove web stranice pristajete na uporabu tih datoteka i koristite sve funkcionalnosti podržane tom tehnologijom. Molimo vas da prihvatite uvjete korištenja.