Piše: Antonija Dujmović
S ciljem stvaranja strukturiranog dijaloga s Ministarstvom demografije i useljeništva udruga B.a.B.e. održala je prvu tematsku konferenciju ”Usklađivanje obiteljskog i radnog života: perspektive i izazovi u javnoj politici” 9. listopada u Kući Europe. Konferencija je dio projekta kojeg financijski podržava Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva.
“Udruga B.a.B.e. kroz različite se projekte već godinama bavi tematikom usklađivanja obiteljskog i poslovnog života. Uskoro krećemo s kampanjom podizanja svijesti javnosti, ali i poslodavaca i donositelja odluka o nužnosti promjena u obitelji i radnom okruženju kao preduvjeta podizanju kvalitete života, zaustavljanju negativnih demografskih trendova i većem sudjelovanju žena na tržištu rada”, najavila je Petra Kontić iz udruge B.a.B.e. uz napomenu da Hrvatskoj nedostaje jedan cjeloviti strateški plan koji bi obuhvatio sve politike koje se tiču usklađivanja obiteljskog i radnog života.
S time se složila i državna tajnica u Ministarstvu demografije i useljeništva dr. med. Željka Josić napomenuvši kako se određeni pomak u tom smjeru pokušao napraviti Strategijom demografske revitalizacije. Istaknula je kako živimo u tradicionalnom društvu te da većina obveza koje se tiču brige o djeci i starijima još uvijek pada na leđa žene. Smatra da su današnje generacije mladih očeva puno više uključenije u obiteljske obveze od ranijih generacija, dobar dio njih koristi desetodnevni očinski dopust, no da svi podaci ipak pokazuju kako još uvijek gotovo isključivo žene koriste rodiljni i roditeljski dopust.
“Ženama je potrebna daleko veća potpora oko usklađivanja privatnog i obiteljskog života. U onoj najproduktivnijoj dobi između 25. i 35. godine života svaka je druga žena u Hrvatskoj visokoobrazovana. U postotku visokoobrazovanih zaposlenih majki prednjačimo u Europi. Objavljen je i jedan rad koji govori o pozitivnom odnosu rodne ravnopravnosti u obavljanju kućnih poslova i stope fertiliteta, isto tako, i veća zaposlenost žena je u pozitivnoj korelaciji s totalnom stopom fertiliteta. Sve one predrasude da zaposlene žene neće imati djecu pokazale su se netočnim”, kazala je državna tajnica Josić ističući da su predškolski odgoj i obrazovanje te produženi boravak u školama najvažnije usluge koje zaposleni roditelji trebaju.
Mr. sc. Iva Prpić iz Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom predstavila je politike koje u cilju podrške roditeljima poduzima Grad Zagreb, od izgradnje vrtića u kojima je trenutno preko 36 tisuća djece, organiziranja produženog boravka u školama pa do unaprjeđenja kolektivnog ugovora sa željom da Grad Zagreb kao veliki poslodavac postane primjer i ponese titulu “poslodavac prijatelj obitelji”.
Docentica na Fakultetu političkih znanosti dr. sc. Anka Kekez Koštro govoreći o javnim uslugama kao faktorima usklađivanja poslovnog i privatnog života nadovezala se na to da je kvaliteta vrtića i produljeni boravak u školama upravljačka tema kojom se kao društvo trebamo baviti. Posebno je istaknula ulogu civilnog društva: “Udruge imaju jako veliku ulogu zato što inoviraju, daju informacije koje često nedostaju donositeljima i provoditeljima odluka. Udruge su te koje osmišljavaju usluge koje trebaju postati dio sustava.”
Izv. prof. dr. sc. Valerija Barada sa Sveučilišta u Zadru podsjetila je na istraživanje iz 2022. koje je provela s kolegicom doc. dr. sc. Željkom Zdravković u šest hrvatskih regija na velikom uzorku od 3 600 roditelja te pritom zaključila kako “živimo različita socijalna vremena u različitim dijelovima Hrvatske”. Istraživanje je ukazalo na rodnu neravnopravnost u podjeli kućanskih poslova i brizi o djeci. “Ženama pomažu žene, bake i kćerke. U najtežoj situaciji oko usklađivanja obiteljskog i poslovnog života su žene koje pripadaju takozvanoj “sendvič generaciji” jer istodobno brinu o vlastitoj djeci i starijim članovima obitelji”, rekla je Barada.
Doc. dr. Suzana Košir s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mariboru podijelila je slovenska iskustva predstavivši projekt EWA (Empowering Women in Active Society) koji se odnosi na istraživanje dinamike političke participacije i rodne ravnopravnosti. Istraživanje provedeno među srednjoškolkama i mladim ženama u Sloveniji pokazuje kako žene najviše zanimaju teme rodne ravnopravnosti, zaštite okoliša i socijalne politike. No, nedovoljno poznavanje politike i političkih procesa te činjenica da se ne žele izlagati (što je povezano s negativnim stereotipima i reprezentacijom političarki u medijima) udaljava ih od participacije u konvencionalnoj politici (sudjelovanje u političkim strankama, na izborima). S druge strane, žene se područjem svojih intersa više bave kroz participaciju u nekonvencionalnoj politici (potpisivanje peticija, bojkot proizvoda, sudjelovanje u protestima i sl. ).