Zašto nema žena na suvremenim novčanicama hrvatske kune?

2021-11-05T16:15:19+00:005. studenoga 2021.|Civilno društvo, Institucije|

Piše: Ružica Ljubičić

Povijesna dimenzija novca iznimno je zanimljiva. Naime, novac nam pruža mnoštvo podataka i zahvaljujući njemu mogu se proširiti znanja o vremenu, ljudima i povijesti nekog naroda. Prema pisanju BBC-a, od svih zemalja i teritorija na svijetu samo njih 39 posto ima lica žena na svojim novčanicama. Imajući u vidu aktualni kontekst u kojem se rapravlja o ulasku Hrvatske u eurozonu odlučili smo pristupiti ovoj temi iz ženske perspektive.

Kuna, novčana jedinica Republike Hrvatske koju danas koristimo, uvedena je 30. svibnja 1994. godine kada je zamijenila hrvatski dinar iz 1991., prvo platežno sredstvo u samostalnoj Hrvatskoj. Autori idejnog rješenja kunskih novčanica su Miroslav i Šimun Šutej i Vilko Žiljak. Ulaskom države u Europsku uniju 2013. ujedno je otvoren i put prihvaćanju zajedničke valutne jedinice eura, a prema najavama to bi se moglo ostvariti 2023. Hrvatska je kao i druge zemlje članice dobila priliku da na kovanicama eura izrazi svoj nacionalni identitet. Kako prvotni prijedlog motiva budućih hrvatskih eurokovanica nije niti sadržavao ljudske likove (naknadno je Nikola Tesla, kao prijedlog građana, istisnuo motiv Dubrovnika) s time je i završena priča sa ženskim likovima na novčanicama i kovanicama.

Zašto nema ženskih likova na kunskim novčanicama i ima li žena iz hrvatske povijesti koje su to zaslužile?

Prof. dr. sc. Hrvoje Gračanin s Odsjeka za povijest na Filozofskoom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu podsjetio nas je na srednjovijekovnu povijest kune kao platežnog sredstva koja nije bila klasična moneta. Tada je funkciju današnjeg novca, u vidu robne razmjene, imalo krzno kune zlatice. Kao suvremeno platežno sredstvo, kuna se prvi puta javlja u vrijeme NDH od 1941. do 1945.

„Tijekom NDH, kad se pojavljuje papirnati novac pod tim nazivom, uglavnom uopće nije imao ljudske likove, no novčanice od 1000 i 5000 kuna upravo su imale ženske likove. Kovanice su pak imale pretežno ženske likove. Doduše, nije riječ o konkretnim ličnostima“, kaže prof. dr. sc. Hrvoje Gračanin.

Moderna hrvatska kuna

Kako hrvatski dinar iz kratkog četverogodišnjeg razdoblja, tako se niti suvremena hrvatska kuna ne može pohvaliti ni s jednom novčanicom na kojoj je žena (na kovanicama su ionako biljni i životinjski motivi). Na novčanicama su portreti Ante Starčevića, Marka Marulića, Stjepana Radića, Ivana Mažuranića, Ivana Gundulića, Josipa Jelačića, Juraja Dobrile te Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana (ova novčanica od pet kuna nije u optjecaju od 2007.).

„Iako je hrvatsko društvo, pogotovo u posljednjih 75 godina, s obzirom na položaj žena u društvu napravilo znatne pomake nabolje, ono je ipak i dalje pretežito patrijarhalno. To se očituje i u odnosu prema vrednovanju žena u povijesti. Iako je činjenica da je u starijim povijesnim razdobljima ženama bilo teško doći do veće vidljivosti, boljeg obrazovanja i vodećih uloga, ipak je bilo onih koje su se isticale svojom djelatnošću“, objašnjava prof. dr. sc. Neven Budak, povjesničar i redoviti profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Profesor Budak, koji je od 2014. do 2017. godine bio predsjednik stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, ističe da su u stvaranju nekog imaginarnog nacionalnog panteona žene najčešće zanemarene. “Veliki muževi” kako ih je oslovio, danas su nositelji hrvatskog nacionalnog identiteta pa nije čudo da se samo oni nalaze na kunskim novčanicama.

Profesor Gračanin također smatra da su muške ličnosti koje su stavljene na kunske novčanice birane po prioritetu tzv. nacionalnom panteonu u skladu s nacionalnim imaginarijem zaslužnih velikana i očeva države i nacije koji su trebali okupiti predstavnike svih regija u modernoj Hrvatskoj. Pohvalno je što ipak nije bila samo riječ o političarima i državnicima nego su odabrani i književnici i preporoditelji.

„Ženama, nažalost, tu nije bilo mjesta s obzirom na to da u tim povijesnim razdobljima, uz pokoji izuzetak, nisu bile u prilici odigrati takvu ulogu“, naglašava povjesničar Gračanin.

Istaknute žene

Da bi našle svoje mjesto na hrvatskim novčanicama, ženama je trebala sasvim drukčija koncepcija koja je odmaknuta od izrazite nacionalne simbolike pa i regionalne zastupljenosti. Nesporna je činjenica da je hrvatska povijest puna istaknutih žena poput književnica Marije Jurić Zagorke, Ivane Brlić-Mažuranić ili Dragojle Jarnević, opernih primadona grofice Sidonije i Milke Trnine, skladateljice Dore Pejačević, slikarice Slave Raškaj i brojnih drugih žena koje su ostavile trag u patrijarhalnoj hrvatskoj povijesti i umjetnosti.

Profesor Gračanin podsjeća da se ovaj propust mogao donekle ispraviti prijedlogom ličnosti na hrvatskim kovanicama eura, ali je ta prilika propuštena. Dodaje da stvari u svakom slučaju treba uvijek staviti u kontekst povijesnog vremena i društvenog trenutka. Upotrebljava i komparaciju s državama svijeta koje nominalno prednjače u zaštiti ženskih prava: „Na novčanicama SAD-a sve su sami muškarci“, zaključuje profesor Gračanin.

I na koncu, podsjetimo na riječi koje je napisala Marija Jurić Zagorka u svojoj knjizi Gordana – kraljica Hrvata: “Valja cijeniti svaku i najsitniju žrtvu, svaku najmanju pobjedu i u neznatnim stvarima. Mnogo malih, sitnih pobjeda stvara jednu veliku kao što opeka stvara veliku zgradu.”

Stranica koristi web kolačiće Više informacija Prihvaćam
Koristimo kolačiće! To znači da korištenjem ove web stranice pristajete na uporabu tih datoteka i koristite sve funkcionalnosti podržane tom tehnologijom. Molimo vas da prihvatite uvjete korištenja.