Prošli tjedan svjedočili smo slučaju u kojem je dostavljač hrane iz Srbije slao privatne poruke klijentici koja ga je zbog toga i prijavila. Naravno, na društvenim mrežama se još uvijek raspravlja o tome tko je pogriješio i kako cijeli slučaj i nije toliko “ozbiljan” jer je u pitanju samo – poruka.
Nedugo zatim smo mogli pročitati priče korisnica koje su imale slična iskustva i s taksi službama, a neke su čak doživjele situaciju u kojoj je zaposlenik benzinske crpke znao sve o njima jer se “raspitao o vlasniku/ci vozila kod svog prijatelja u policiji” te je na temelju registarskih tablica dobio sve podatke (Ime, prezime, spol, godine, adresu).
Neke korisnice su opisale situaciju u kojoj bi ih policajac ili druga službena osoba dodala na Instagram/Facebook nakon što su dobili uvid u njihove podatke.
U svim ovim primjerima mora se napomenuti kako se ne radi samo o kršenju internih protokola privatnih kompanija i institucija već i Zakona o zaštiti osobnih podataka. Člankom 146. Kaznenog zakona propisane su zatvorske kazne do godine dana osobama koje neovlašteno prosljeđuju, obrađuju ili zloupotrebljavaju osobne podatke.
Treba napomenuti da se u navedenom slučaju dostavljača događa i moment koji se može protumačiti kao zastrašivanje odnosno, drugog javljanja klijentici u kojoj se jasno daje do znanja istoj da zna ga je baš ona prijavila.
Ako se drugome ozbiljno prijeti nekim zlom s ciljem da ga se ustraši ili uznemiri, radi se o kaznenom djelu prijetnje. I to se kazneno djelo progoni po privatnoj tužbi, a propisana je kazna zatvora do jedne godine.
Postoji i teži, kvalificirani oblik kaznenog djela prijetnje. To je ozbiljna prijetnja usmrćenjem, tjelesnim ozljeđivanjem ili nanošenjem zla eksplozijom, oružjem i slično. Za to je kazneno djelo propisana kazna zatvora do tri godine, a progon poduzima državno odvjetništvo po prijedlogu oštećene osobe.
Također, svako (online) uhođenje jest razlog za prijavu nadležnim organima i dodatno pravno i psihološko savjetovanje, a svako uhođenje je kontinuirano fiksiranje na žrtvu, špijuniranje i prikupljanje podataka o osobi na internetu te komuniciranje s njom protiv njene volje.
Ipak, činjenica da se u medijima uopće raspravlja o “ispravnosti” postupka djevojke koja je prijavila slučaj kompaniji samo je dokaz da je jako puno posla pred nama kad je u pitanju osvještavanje o problematici online nasilja.
Ako želite saznati više o svojim pravima o zaštiti osobnih podataka ili prijaviti njihovo neovlašteno korištenje, posjetite stranicu Agencije za zaštitu osobnih podataka.
Izvor: B.a.B.e. newsletter / Projekt Surf and Sound
