Govoreći o problematici diskriminacije po više osnova u intervjuu za Radio Dubrovnik, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višna Ljubičić izvijestila je da je od dana stupanja na snagu Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku (2015.) ukupno zaprimljeno 248 zahtjeva za stjecanje statusa žrtve seksualnog nasilja u Domovinskom ratu. Od toga je 182 zahtjeva podneseno od strane žena i 66 zahtjeva od strane muškaraca.
Pravobraniteljica prati rad Povjerenstva za žrtve seksualnog nasilja koje je temeljem Pravilnika o ustrojstvu i načinu rada povjerenstva za žrtve seksualnog nasilja oformljeno pri Ministarstvu hrvatskih branitelja, a kako bi odlučivalo o ostvarenjima prava žrtava iz Zakona.
Prava žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu
Smatra se da je stvaran broj žrtava ratnog zločina seksualnog nasilja veći, poglavito kada je riječ o muškarcima, no da ga mnogi ne prijavljuju s obzirom da je riječ o izrazito traumatičnom iskustvu o čemu je teško govoriti i nakon 25 godina.
Žrtve seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu imaju pravo na: novčanu pomoć, psihosocijalnu pomoć, pravnu pomoć, zdravstvenu pomoć, medicinsku rehabilitaciju, liječnički sistematski pregled, obvezno i dopunsko zdravstveno osiguranje, smještaj u ustanovi za pružanje podrške i usluga braniteljsko-stradalničkoj populaciji, naknadu troška prijevoza radi ostvarivanja prava. Više informacija potražite OVDJE.
Pravobraniteljica o ostalim rizicima višestruke diskriminacije
Pravobraniteljica Ljubičić, govoreći o višestrukoj diskriminaciji, osvrnula se i na položaj žena u ruralnim područjima, žena s invaliditetom, žena pripadnica nacionalnih manjina, žrtava trgovanja ljudima te pitanja vezana uz prostituciju.
Istaknula je, između ostalog, kako Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena u čl. 14. predviđa uzimanje u obzir posebnih problema s kojima se suočavaju žena na selu te da je potrebno daljnje sustavno osnaživanje žena u ruralnim područjima putem kontinuirane organizacije praktičnih seminara i edukacija kako bi im se pomoglo kod osnivanja OPG-ova, apliciranja na projekte EU fondova, upoznalo s državnim poticajima te educiralo o diskriminaciji temeljem spola i suzbijanju nasilja.
Prema UN Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom, žene i djevojke s invaliditetom posebno su osjetljiva kategorija koja je u nepovoljnijem položaju i u odnosu na osobe bez invaliditeta, ali i u odnosu na muškarce s invaliditetom.
U 2018. godini Pravobraniteljica je nastavila suradnju s predstavnicima/ama relevantnih institucija i civilnog društva koje se bave pitanjem nepovoljnog položaja Romkinja u hrvatskom društvu.
