Kako bi analizirali trenutno stanje i razmotrili daljnja djelovanja vezano uz rodnu ravnopravnost u Europskoj uniji u Helsinkiju su se nedavno okupili brojni predstavnici europskih institucija, medija, organizacija civilnog društva, akademske zajednice, instituta, sindikata i drugi.

Na konferenciji visoke razine “Europe for Gender Equality? Taking Stock – Taking Action” u sklopu finskog predsjedanja Vijećem EU, sudjelovali su ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova, Helena Štimac Radin, u svojstvu voditeljice nacionalne delegacije sa suradnicima kao i predstavnice Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i Ministarstva rada i mirovinskoga sustava.

Cilj konferencije bio je analizirati izazove, prioritete i operativne politike vezane uz rodnu ravnopravnost u sljedećih pet godina zasnovano na UN pregledu provedbe Pekinške deklaracije i Platforme za djelovanje (Peking 25+), kao i povezanost ekonomske politike i rodne ravnopravnosti u EU.

Thomas Blomquist, ministar nordijske suradnje i ravnopravnosti Finske, u svom je obraćanju naglasio potrebu značajnije političke posvećenosti za ostvarenje ravnopravnosti spolova na svim nivoima odlučivanja u EU. Stoga je potrebna i strategija ravnopravnosti spolova na visokoj razini kao i intenziviranje suradnje između država članica, raznih europskih institucija, privatnog sektora i organizacija civilnog društva.

Tina Astola, direktorica Glavne uprave za pravosuđe i potrošače EK, je istaknula da je rodna ravnopravnost ključna europska politika te da prioriteti uključuju provedbu Istanbulske konvencije, rad na smanjenju razlika u plaćama, usklađenje privatnog i profesionalnog života i uklanjanje stereotipa. Također, digitalno društvo i umjetna inteligencija su novija područja koja će imati etičke i druge implikacije na ljude i u kojima treba imati u vidu pitanje rodne ravnopravnosti.

U prioritete nove strategije ravnopravnosti spolova treba uključiti i ekonomsko blagostanje

Pozivajući se na rezultate izvješća Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE) razgovaralo se i o novoj europskoj strategiji ravnopravnosti spolova nakon 2019. godine. Svi se slažu da je napravljeno jako puno na području ravnopravnosti spolova, ali ima još tema na kojima treba raditi kao što je npr. rad na primjeni rodno osviještene politike te na sprečavanju nazadovanja zbog raznih konzervativnih tendencija. Spomenuta je i važnost rada na prevenciji cyber nasilja, te temama vezano uz okoliš i klimatske promjene.

Podsjećajući da je u proljeće 2019. provedeno javno savjetovanje o prioritetima nove europske strategije ravnopravnosti spolova čiji su rezultati pokazali da ostaju prioriteti slični kao i do sada, uključujući povećanje sudjelovanja žena na tržištu rada, smanjenje rodnog jaza u plaćama i mirovinama između muškaraca i žena, promoviranje ravnopravnosti spolova u području donošenja odluka, borba protiv rodno uvjetovanog nasilja, naglašeno je da treba uključiti i ekonomiju blagostanja.

Jedan od glavnih financijskih doprinosa za jačanje kohezije i ekonomskog rasta u EU su Europski strukturni i investicijski fondovi (ESIF). Međutim, istraživanje koje je proveo EIGE o tome kako ti fondovi podupiru rodnu ravnopravnost pokazalo je da je manje od 1 posto sredstava utrošeno za promociju rodne ravnopravnosti. Jedan od zaključaka ukazuje da je teško doći do podataka po spolu u odnosu na troškove.

Izvor: Ured za ravnopravnost spolova