Vrijeme je za više napora u medijskoj industriji oko uravnoteženog i korektnog prikaza žena i muškaraca

2020-07-27T09:23:03+02:0026. srpnja 2020.|Medijska struka|

Piše: Antonija Dujmović

Unatoč izvjesnom napretku na razini nacionalnih zakona i medijskih propisa te nekim obećavajućim inicijativama podizanja svijesti koje poduzimaju različite dionice, potrebno je unaprijediti medijsko izvještavanje o ravnopravnosti spolova i nasilju prema ženama, rješavati pitanja rodne nejednakosti u struci, visoke razine nasilja prema novinarkama kao i slabe zastupljenosti žena na pozicijama donošenja odluka u sektoru medija – ovako sažima Council of Europe – Freedom of Expression novo Izvješće o ravnopravnosti spolova i medijima Vijeća Europe.

Temeljem upitnika koji je tijekom 2019. upućen državama članicama, medijskim organizacijama, regulatornim i samoregulatornim tijelima, ovo izvješće propituje napredak postignut nakon usvajanja Preporuke CM / Rec (2013) 1 o rodnoj ravnopravnosti i medijima.

“Dok svijet slavi 25. godišnjicu Pekinške platforme za djelovanje i uoči Globalnog projekta praćenja medija (GMMP) 2020. došlo je vrijeme za više napora i promjena u medijskoj industriji kako bi se osigurao uravnotežen i korektan prikaz žena i muškaraca te ostvarile redakcije lišene diskriminacije i uznemiravanja. To također zahtijeva razmatranje pojma intersekcionalnosti i činjenice da svi aspekti društvenog identiteta (spol, rod, rasa, društveno podrijetlo, seksualna orijentacija, rodni identitet, starost ili invaliditet) mogu pridonijeti diskriminaciji.

Također, od presudnog je značaja odgovarajuće reagiranje na nasilje s kojim se novinarke suočavaju, kako u redakcijama tako i online, ali i na posljedice koje ono ostavlja na slobodu medija i pluralizam”, stoji u zaključku Izvješća o ravnopravnosti spolova i medijima Vijeća Europe.

Iako Izvješće konstatira kako je ukupno poduzeto vrlo malo aktivnosti za promicanje Preporuke, posebice na nacionalnoj razini te da se mali broj ispitanika iz medijskih organizacije i samoregulatornih tijela odazvao ovom upitniku, istaknuti su i primjere dobre prakse koje su poduzeli neki akteri u medijskom sektoru.

Primjeri dobrih praksi

U Francuskoj skupina novinarki, Prenons la Une, radi na suzbijanju rodnih nejednakosti, a 2018. održala je svoju prvu skupštinu. Novinarska sekcija španjolskog sindikata CCOO objavila je posebne smjernice za izvještavanje o LGTBQ osobama. U Belgiji je Udruženje profesionalnih novinara (AJP) objavilo smjernice o izvještavanju o nasilju nad ženama u 2018. godini, dok su sveučilišta u Bruxellesu i Monsu objavila prvu studiju u kojoj se ističu razlozi zašto novinarke napuštaju profesiju. BBC inicijativa 50/50 postavila je 2018. godine izazovan cilj jednake zastupljenosti žena i muškaraca na ekranu.

Izvješće zaključuje da ovi primjeri pokazuju veću svijest i postojanje čvrstih inicijativa za napredak u segmentu ravnopravnosti spolova u medijima na razini država članica. Isto vrijedi i za određeni broj regulatornih tijela koja su učinila važan korak, uključujući uvođenje vlastitih inicijativa za bolje praćenje i provedbu načela ravnopravnosti spolova u medijskom sadržaju.

“Medijske organizacije i samoregulacijska tijela imaju ključnu ulogu u promicanju ravnopravnosti spolova, kako u vlastitim strukturama, tako i u politikama zapošljavanja te u sadržaju koji proizvode”, naglašava Izvješće i dodaje:

“Mediji imaju posebno važnu ulogu kada je riječ o utjecaju na javno mišljenje, kao i na oblikovanje javnih politika, s obzirom na njihov potencijal dosega najšire publike. Stoga ih se može i treba ohrabriti da upravljaju svojim glasom i moći u cilju promicanja ravnopravnosti spolova, suzbijanja nasilja u obitelji i nasilja nad ženama, kao i rodnih stereotipa i seksizma.”

Sloboda izražavanja i sloboda medija argumenti su koji se iznose u nekim državama članicama kako bi se objasnilo zašto je provedba načela rodne ravnopravnosti još uvijek ograničena.

“Poput slobode izražavanja, ravnopravnost žena i muškaraca sastavni je dio ljudskih prava i bilo koje istinske demokracije. U tom kontekstu, rodnu ravnopravnost i slobodu izražavanja treba promatrati kao prožimajuća, a ne suprotstavljena prava prilikom donošenja i provedbe politika i zakona”, ističe se u Izvješću.

Stranica koristi web kolačiće Više informacija Prihvaćam
Koristimo kolačiće! To znači da korištenjem ove web stranice pristajete na uporabu tih datoteka i koristite sve funkcionalnosti podržane tom tehnologijom. Molimo vas da prihvatite uvjete korištenja.