S ciljem osnaživanja mladih za prevenciju rodno uvjetovanog nasilja Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje s partnerima objavio je priručnik Pokreni promjenu. Priručnik je namijenjen stručnjakinjama i stručnjacima koji žele kroz glazbu i audiovizualne mediji raditi interaktivno s mladima na temi rodnih stereotipa i rodno uvjetovanog nasilja.
Podijeljen je u nekoliko modula koji pokrivaju teme rodnih stereotipa, rodno uvjetovanog nasilja, rodne neravnopravnosti u glazbenoj industriji, a donosi i konkretne primjere kako raditi na temi rodno uvjetovanog nasilja koristeći audio-vizualne materijale. Također, priručnik sadrži i teorijske dijelove u obliku prezentacija te video-materijale i prijedloge pjesama koji se mogu koristiti u radu s mladima.
Mladi slušaju različite glazbene žanrove, no najpopularniji je turbo folk
Jedna od aktivnosti projekta “Pokreni promjenu” bila je prikupljanje podataka o utjecaju rodnih stereotipa u audiovizualnim medijima i glazbi na stavove i ponašanje mladih prema rodno-uvjetovanom nasilju. U tu svrhu provedeno je istraživanje na uzorku od 95 učenika/ca srednjih škola putem fokusiranih grupnih diskusija i upitnika. U istraživanju su sudjelovali učenici i učenice Srednje škole Čazma, SŠ Ivana Šveara Ivanić Grad, Gimnazije Bjelovar i Komercijalne i trgovačke škole Bjelovar.
Preferencije adolescenata/ica po pitanju glazbe obuhvaćaju različite glazbene žanrove, ali se čini da je turbo folk glazba najpopularnija među ispitanicima/ama. U usporedbi s generacijama njihovih roditelja, ova generacija u dobi od 15-17 godina ima drugačije stavove prema doživljavanju i konzumaciji glazbe. Identitet adolescenata/ica nije blisko povezan s glazbom kao što je to bio slučaj u prošlosti kada su postojale različite subkulture.
Današnje glazbeno opredjeljenje adolescenata/ica nije vidljivo u odijevanju i izgledu, tako da netko može nositi AC/DC majicu i slušati turbo folk glazbu. Konzumacija glazbe se odvija digitalnim putem, dok gledanje video spotova nije toliko učestalo iskustvo među mladima u usporedbi s generacijom njihovih roditelja koji su odrasli uz MTV1.
Mladi primjećuju da se u prikazu žena naglašava seksepilnost, a kod muškaraca moć
Po pitanju prikaza žena i muškaraca u pjesmama, adolescenti/ce primjećuju razlike koje ukazuju na rodno-stereotipni prikaz. Većina njih smatra da su žene prikazane kao seksi i one koje ugađaju muškarcima, dok su muškarci predstavljeni kao moćni i kao zaštitnici žena. Žene su često prikazane kao mlade, lijepe, seksi, gole, glupe, dok su muškarci bogati, moćni, superiorni i zaštitnici žena.
Prikaz muškaraca povezuje se s bogatstvom, ljepotom, atraktivnošću, poduzetnošću i hrabrošću, što se stereotipno smatra maskulinim obilježjima. Posljedično, prikaz žena uključuje fizičku ljepotu, atraktivnost i seksualnu privlačnost koje se stereotipno smatraju femininim osobinama. Također, mladi uviđaju da ideja ljubavi te prikaz muškaraca i žena u pjesmama ne odgovaraju stvarnosti.
Adolescenti/ce imaju različita mišljenja o utjecaju audio-vizualnih medija na njihove vršnjake/inje. Mišljenja su podijeljena između onih koji percipiraju utjecaj glazbe na nečiji izgled i odijevanje (na primjer: odijevanje poput turbo folk pjevačica) dok drugi smatraju da utjecaj ne postoji jer je glazba namijenjena zabavi i uživanju.
Rezultati istraživanja publicirani su u izvještaju pod nazivom „Podizanje svijesti i osnaživanje djevojaka i mladića u svrhu prevencije rodno-uvjetovanog nasilja kroz audio-vizualne medije i glazbu – Izvještaj o rezultatima i procjeni potreba”, i dostupni na web stranici CESI.
Poveznica između glazbe i rodno-uvjetovanog nasilja je dvojaka. S jedne strane, glazba i audiovizualni mediji mogu prikazati i poticati nasilje i potvrditi i održavati rodne stereotipe. Međutim, s druge strane, glazba može imati utjecaj i na prevenciju nasilja, posebice glazba koja kritički propituje rodno uvjetovano nasilje. Također, glazba može biti učinkovit alat za prevenciju rodnouvjetovanog nasilja, posebice glazba koja komunicira nenasilje svojim stihovima i porukama.
