Skoro 9 od 10 žena ograničava svoju online prisutnost zbog straha od online nasilja i time si umanjuju mogućnost uspjeha na poslu ili u edukaciji, općenito, smanjuju sudjelovanje u zajednici.
Nedavno smo svjedočili 12. slučaju femicida od početka godine, čime je nastavljen zabrinjavajući trend inteziviranja nasilja nad ženama od početka pandemije COVID-a, a podaci ukazuju na međusobnu povezanost online i offline nasilja – posebice nasilja prema novinarkama, političarkama, aktivisticama, ali i svakoj mlađoj osobi s jačom digitalnom prisutnošću.
Infografika koju je objavio The Economist Intelligence Unit prošle godine, iznosi podatak da čak 3 od 4 žene strahuju od eskaliranja online nasilja u neki oblik fizičkog, a u čak 63% slučajeva, nasilje ostane neprijavljeno.
Vrste nasilja koje su osobe doživjele mogu se iščitati iz infografike, a trebamo istaknuti da je prijetnju fizičkog nasilja doživjela svaka druga žena, dok je 2 od 3 imalo iskustva s lažnim predstavljanjem tj. impersonalizacijom te online uhođenjem i hakiranjem vlastitih računa.
Kako bismo mogli dobiti jasniju sliku o cjelokupnoj problematici kršenja online prava, izdvajamo vam ovu bazu podataka za Hrvatsku i regiju koju možete pratiti u realnom vremenu!
Baza podataka Digital Monitoring-a pokriva stanje digitalnih prava u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji, Mađarskoj i Rumunjskoj. Baza podataka dokumentira slučajeve kršenja digitalnih prava i sloboda.
Baza podataka radi kategorizaciju slučajeva prema vrsti kršenja, sredstvima napada, kao i akterima, uključujući pogođene strane i napadače. Ovo je važno kako za razumijevanje društvenog konteksta, tako i za praćenje trendova kršenja digitalnih prava i sloboda.
Za prijavu rodno uvjetovanog online nasilja posjetite platformu NEON!
Izvor: B.a.B.e. newsletter / Projekt Surf and Sound
