Prenosimo članak naslova “Znate li koliko štete nanosite kupovanjem sintetičke majice od pet eura s Temua?” autorice Edite Misirić Vrkljan, objavljen 26. rujna 2025. na LifeBuzz.hr. Riječ je o prvom tekstu iz autorskog projekta “Utakmica za opstanak: Zašto je važno da rabljena roba pobijedi brzu modu?” ostvarenom uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti.
Majica koju ste danas kupili za tri mjeseca već će biti stara. Možda i demode. To ćete, naravno, doznati putem društvenih mreža, jer će neka poznata osoba odjenuti potpuno drukčiju majicu koja će za sljedeća tri mjeseca, možda šest, biti demode. I tako već godinama.
Stalna proizvodnja novih odjevnih predmeta, njihova kupnja i gomilanje odjeće koja se ponekad i raspadne prije nego što iziđe iz mode, naziva se brzom modom. Osim što je besmisleno živjeti na takav način, izuzetno je društveno neodgovorno. I to kažemo samo zato što smo fini, a ovo je pristojan portal. Inače bismo koristili i neke profane riječi koje bi, međutim, možda čak bile i prikladnije. Zašto? Doznat ćete za koju minutu, samo nastavite čitati.
Ugušit će nas plastika koju kupujemo!
Ponekad brojke govore više od slova. Pa spomenimo samo neke:
• Koliko je litara vode potrebno da bi se izradila jedna pamučna majica? 2700 litara pitke vode koju jedna osoba popije u dvije i pol godine.
• Koliko mikroplastičnih vlakana, koja potom završe u prehrambenom lancu, se ispusti jednim pranjem poliesterske odjeće u perilici? 700 tisuća mikroplastičnih vlakana.
• Koliko plastike završi na dnu oceana svake godine zbog pranja sintetike? Pola miljuna tona.
• Koliko se tekstila proizvodilo 2000. godine, a koliko se proizvodi danas? S 58 milijuna tona proizvodnja je porasla na otprilike 120 milijuna tona na godinu.
• Koliko jedna osoba u prosjeku baci tekstila na godinu? Oko 11 kilograma.
• Koliko se te odjeće spaljuje ili odlaže na odlagalištima? 87 posto.
• Koliko odbačenog tekstila se dalje reciklira ili koristi za novu odjeću? 1 posto.
• Koliko je kupovina tekstila proizvela emisija CO2 po osobi u 2020. godini? 270 kg emisija CO2 po osobi.
Ne bacaj, proslijedi!
Sve ovo tekstilnu je industriju stavilo na visoko treće mjesto na listi najvećih zagađivača planeta Zemlje. I ovo je jedna od rijetkih svjetskih kriza u kojoj pojedinac može napraviti razliku. Brza moda ima i jednu važnu značajku, a to je niska cijena koja je često primamljiva. Majica za 3 eura s Temua? Zašto ne? Pa brojke su nam rekle sve. Nova trendi boja, novi trendi kaput… Serijom članaka na temu “Utakmica za opstanak: Zašto je važno da rabljena roba pobijedi brzu modu?” djelomično ćemo staviti u fokus kupovanje rabljene odjeće kao jedan od najpoželjnijih lifesylea, a djelomično razne načine na koje se može reciklirati stara odjeća umjesto da završi na odlagalištu ili spaljivanju.
Europska unija ozbiljno je shvatila ovaj problem te osmilila plan i cijeli niz mjera s kojima se može utjecati na negativan trend. No, bez dobre volje ljudi, do promjena neće doći. Kako netko tko živi u Hrvatskoj može doprinjeti pozitivnoj promjeni, pisat ćemo u sljedećim člancima na ovu temu.
*O učinku brze mode na okoliš i što EU poduzima po tom pitanju saznajte u tekstu na stranicama Europskog parlamenta “Brza moda: zakoni EU-a za održivu potrošnju tekstila”.
