Uoči Europskog dana žrtava kaznenih djela održan okrugli stol o izazovima sustava podrške

2020-02-20T08:43:15+01:0019. veljače 2020.|Civilno društvo, Institucije|

Piše: Antonija Dujmović

U povodu Europskog dana žrtava kaznenih djela u Kući Europe 19. veljače održan je okrugli stol na temu „Podrška žrtvama i svjedocima u EU – daljnji izazovi u razvoju sustava“ u organizaciji Ministarstva pravosuđa.

Cilj okruglog stola bio je prikazati trenutni smjer razvoja sustava podrške i prava žrtava na razini Europske unije u skladu s preporukama Vijeća EU i Europske komisije te analizirati primjere dosadašnje dobre prakse i mogućnosti daljnjeg razvoja sustava u Republici Hrvatskoj. 
 
Državna tajnica u Ministarstvu demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Margareta Mađerić u uvodnom je obraćanju naglasila: “Kod žrtve koja je preživi bilo kakav kažnjivi događaj ne smije biti izazvan osjećaj da je ostala sama. Žrtvama treba osigurati stvarnu i odgovarajuću pomoć u svim postupcima poduzimanjem mjera kojima će im se priznati prava uz poštovanje njihova ljudskog dostojanstva”.

Sunčana Roksandić Vidlička docentica s Pravnog fakulteta u Zagrebu u svom je izlaganju istaknula da je potrebno ići u smjeru poboljšanja jasne komunikacije sa žrtvom, davanja jasnih informacija o mogućnostima žalbe, osiguranja pravedne naknade za pretrpljenu štetu te osiguranja konkretnog kontakta kome se žrtva može obratiti s upitima.

Podizanje svijesti javnosti da nasilje nije privatni problem

Savjetnica ministrice za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Sandra Batlak kazala je da je na nacionalnoj razini potrebno dodatno pojačati napore da bi se osvijestila javnost da bilo koje kazneno djelo ili prekršaj, pogotovo nasilje u obitelji, nije privatna stvar i da žrtvu treba zaštititi. “Pritom suradnja s organizacijama civilnog društva koje programski djeluju u ovom području predstavlja preduvjet boljoj i cjelovitijoj zaštiti žrtava”, kazala je Batlak.

Podsjetila je da je s ciljem jačanja međuresornog djelovanja Ministarstvo pripremilo projekt
“Zaustavimo nasilje nad ženama i nasilje u obitelji – Za nasilje nema opravdanja” vrijedan 9 milijuna 900 tisuća kuna (85 posto sredstava iz Europskog socijalnog fonda).

“Cilj projekta je unaprjeđenje sustava zaštite i prevencije nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Obuhvaća cjelovit pristup nasilju počevši od prevencije, kroz podizanje svijesti o štetnosti nasilja i senzibilizacije javnosti za potrebu prijavljivanja nasilja i sumnji na nasilje, pa do povezivanja sustava zaduženih za postupanje – policije, odgoja i obrazovanja, pravosuđa, ustanova socijalne skrbi, zdravstvenih ustanova i nevladinih udruga”, rekla je o projektu savjetnica ministrice.

Prva projektna aktivnost je uspostava Nacionalnog pozivnog centra za žrtve 116 006, 24-satne telefonske linije za pomoć žrtvama koja se realizira u partnerstvu s Ministarstvom pravosuđa i Udrugom za podršku žrtvama i svjedocima.

Druga aktivnost odnosi se na medijsku kampanju promoviranja Nacionalnog pozivnog centra ali i podizanja svijesti javnosti o štetnosti i neprihvatljivosti nasilja, dok je treća aktivnost usmjerena na jačanje međuresorne suradnje i osnaživanja stručnjaka unutar sustava.

Osigurati dostupnost podrške i pomoći žrtvama jednako u svim županijama

Anamarija Drožđan-Kranjčec iz Ženske sobe predstavila je razvoj Mreže podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela koju čini nekoliko organizacija civilnog društva.
 
“Kada smo pokrenuli Mrežu 2017. bilo je 13 županija koje nisu imale niti jedno mjesto gdje su se žrtve mogle obratiti za emocionalnu podršku, pravnu pomoć, psihološko savjetovanje, pratnju osobe od povjerenja”, podsjetila je Droždan-Kranjčec, dodavši kako je veliki izazov bio naći organizacije civilnog društva koje se bave svim kaznenim djelima neovisno o spolu jer je većina organizacija koje su tada djelovale bila usmjerena prvenstveno na pomoć ženama žrtvama nasilja.

“Važna je standardizacija sustava za žrtve, dostupnost pomoći i podrške neovisno o županiji, jer još uvijek postoje razlike između ruralnih sredina i gradova. Potrebno je osigurati dostupnost unificiranih prava svim žrtvama, konzumiranje prava na jednak i ravnopravan način”, zaključila je Droždan-Kranjčec.

Državni tajnik Josip Salapić je naveo da je tema okruglog stola posebno aktualna u kontekstu hrvatskog predsjedanja Vijećem EU jer će se hrvatsko predsjedanje fokusirati na razradu prioriteta u kontekstu Europe koja štiti svoje građane, odnosno na raspravu o budućnosti područja slobode, sigurnosti i pravde.

Više informacija o okruglom stolu „Podrška žrtvama i svjedocima u EU – daljnji izazovi u razvoju sustava“ pročitajte na stranici Ministarstva pravosuđa.

Stranica koristi web kolačiće Više informacija Prihvaćam
Koristimo kolačiće! To znači da korištenjem ove web stranice pristajete na uporabu tih datoteka i koristite sve funkcionalnosti podržane tom tehnologijom. Molimo vas da prihvatite uvjete korištenja.