Piše: Nikolina Blažanović
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i UNICEF ove godine objavili su izvješće pod nazivom Kako marketing adaptiranog mlijeka utječe na odluke o prehrani dojenčadi. U njemu upozoravaju na zavaravajuće informacije i neetične marketinške prakse koje koristi industrija adaptiranog mlijeka vrijedna 55 milijardi dolara kako bi utjecala na odluku roditelja o prehrani djece.
Svoje izvješće temelje na 8 500 roditelja i trudnica te 300 stručnjakinja i stručnjaka iz Bangladeša, Kine, Meksika, Maroka, Nigerije, Južne Afrike, Ujedinjenog Kraljevstva i Vijetnama. U njima se pokazalo da proizvođači adaptiranog mlijeka značajno koriste digitalne platforme za agresivno promoviranje adaptiranog mlijeka. To čine u partnerstvu s influencericama i influencerima koji na svojim društvenim mrežama promoviraju njihove proizvode. Također dijele besplatne uzorke proizvoda majkama u bolnicama i pokušavaju ih pridobiti popustima i akcijama. Organiziraju i klubove za bebe kroz koje pružaju potporu i savjete, a pokazuje se da mogu utjecati i na svijest žena te receptivnost adaptiranom mlijeku.
Uz to, marketinški jezik kojim se koriste adaptirano mlijeko uokviruje kao slično ili čak bolje od majčinog mlijeka. Govore da je majčino mlijeko nedostatno za razvoj i rast djeteta te da s vremenom gubi kvalitetu. Meta njihovog utjecaja su i stručnjakinje i stručnjaci na koje pokušavaju utjecati putem financiranja, plaćenih putovanja i provizija.
Dojenje je iznimno blagotvorno za djecu. Dojenje unutar prvog sata nakon poroda, zatim isključivo dojenje šest mjeseci i kontinuirano dojenje do dvije godine ili više dijete prvenstveno štiti od pothranjenosti, ali i raznih drugih bolesti. Također doprinosi zaštiti majke od dijabetesa, nekih oblika raka i pretilosti. Iako je stopa dojenja porasla, prodaja adaptiranog mlijeka se uduplala te je u prvih šest mjeseci života isključivo dojeno samo 44% beba.
Duhan i adaptirano mlijeko jedini su proizvodi za koje međunarodno postoje preporuke za zabranu marketinga. WHO i UNICEF izvješćem ne žele limitirati ili zabraniti adaptirano mlijeko, već upozoriti na manipulativne marketinške strategije i njihov utjecaj na zdravlje djece i majki. Uz to pozivaju sve vlade, stručnjakinje i stručnjake te industriju hrane za djecu na prekid takvih praksi.
Svjetska zdravstvena skupština još je 1981. godine objavila Međunarodni kodeks marketinga i nadomjestaka za majčino mlijeko. On je trebao služiti kao javnozdravstvena strategija koja bi spriječila obeshrabrivanje majki na dojenje i osigurala sigurno korištenje zamjena. Od 194 analizirane države, njih 136 ima neki oblik pravne mjere koji je u vezi s navedenim kodeksom. U posljednjih nekoliko godina 44 države su pojačale svoje propise o marketingu adaptiranog mlijeka, ali oni u većini ne pokrivaju marketing u zdravstvenim ustanovama. To je slučaj u samo 79 država, a 51 država zabranjuje distribucije besplatnih i jeftinih zamjena unutar sustava zdravstvene zaštite. Zabrana sponzoriranja sastanaka stručnjakinja i stručnjaka od strane proizvođača nadomjestaka postoji tek u 19 država.
Treba se naglasiti da neke majke jednostavno ne mogu dojiti i to ih nikako ne čini lošim majkama! Sve majke koje imaju viška mlijeka i žele pomoći prijevremeno rođenim bebama mogu darovati svoje mlijeko u Banku humanog mlijeka o čemu više informacija na hrvatskom jeziku možete naći OVDJE.
