Pripremila: Antonija Dujmović
Jedanaest milijuna, to je broj djevojčica koje se ove godine možda neće vratiti u školu zbog nezapamćenog poremećaja u obrazovanju uzrokovanog COVID-om 19. Ova alarmantna brojka ne samo da prijeti desetljećima napretka postignutog prema ravnopravnosti spolova, već i djevojke širom svijeta dovodi u opasnost od adolescentne trudnoće, ranih i prisilnih brakova i nasilja – navodi UNESCO.
Pozivajući na uključivanje u novu kampanju #LearningNeverStops, UNESCO podsjeća da je za mnoge djevojke škola više nego samo ključ za bolju budućnost. To je spas. Kao primjer ističu da samo jedna godina škole može povećati zaradu djevojke za 20 posto u odrasloj dobi. Kada je riječ o adolescentskim trudnoćama, ova međunarodna organizacija procjenjuje da bi 10 posto manje djevojaka mlađih od 17 godina u Subsaharskoj Africi i Južnoj Aziji zatrudnjelo da su imale samo osnovno obrazovanje.
Obrazovanje djevojaka jedna je od najmoćnijih investicija koje možemo učiniti za našu zajedničku budućnost. Učinak pozitivnih promjena uzrokovan obrazovanjem djevojaka očituje se na jačanju gospodarstva, smanjenju nejednakosti i stvaranju više mogućnosti za uspjeh svih, podsjeća UNESCO.
U povodu Međunarodnog dana pismenosti, koji se na inicijativu UNESCO-a obilježava od 1967. godine svakog 8. rujna, Edubirdie je prikupio zanimljive činjenice:
- Gotovo 17 i pol milijadi ljudi naučilo je čitati i pisati od početka 19. stoljeća što je dva i pol puta više od trenutnog broja stanovnika na svijetu.
- Oko dvije trećine nepismenih osoba čine žene.
- Manje od 40 posto zemalja ima osiguran jednak pristup obrazovanju dječaka i djevojčica.
- Samo 39 posto država ima jednak omjer djevojčica i dječaka uključenih u srednjoškolsko obrazovanje.
- Svaka godina više majčinog obrazovanja smanjuje rizik od smrtnosti djeteta za 5 do 10 posto.
- Obrazovanje žena povećava rast produktivnosti i ekonomskog rasta države.
- Neke države gube više od jedne milijarde dolara na godinu zbog nejednake razine obrazovanja dječaka i djevojčica.
Žene i pismenost u Hrvatskoj
Ako kroz popise stanovništva promatramo promjene u broju nepismenih osoba u Hrvatskoj, primjećujemo da se udio nepismenih osoba smanjuje, zaključuje Državni zavod za statistiku. Prema podacima Popisa stanovništva 1953. godine 16,3 posto ukupnog stanovništva Republike Hrvatske starog 10 i više godina činili su nepismeni, dok je taj udio 2011. iznosio samo 0,8 posto.
Većinu nepismenih osoba čine žene, kojih je 1953. bilo 2,8 puta više nego nepismenih muškaraca, a 2011. bilo ih je čak 3,8 puta više, prije svega zbog činjenice da žene u prosjeku žive 7 godina dulje od muškaraca te da u proteklim desetljećima nisu u tolikoj mjeri bile zastupljene u obrazovnom sustavu kao danas.
Podaci Popisa stanovništva 2011. pokazuju da većina nepismenih žena pripada starijim dobnim skupinama. Čak 64,6 posto nepismenih čine žene starije od 60 godina, a ostalih 35,4 posto nepismenih čine muškarci svih dobnih skupina i žene mlađe od 60 godina.
