Odbor za ravnopravnost spolova, u suradnji s Autonomnom ženskom kućom Zagreb, organizirao je u srijedu tematsku sjednicu na kojoj su saborski zastupnici, predstavnici nadležnih državnih institucija, akademske zajednice, županijskih povjerenstava za ravnopravnost spolova i predstavnice organizacija civilnog društva, raspravljali o problematici femicida.
Predsjednica Odbora Marija Lugarić podsjetila je da se Odbor za ravnopravnost spolova u posljednje dvije godine u više navrata bavio problematikom nasilja u obitelji, nasilja nad ženama i femicidom. Referirajući se na nedavne izmjene Kaznenog zakona kojim je uvedeno kazneno djelo femicida, odnosno teškog ubojstva žene, Lugarić je ustvrdila da sada imamo poboljšani zakonodavni okvir, ali da sustav i dalje nedovoljno prepoznaje i sankcionira femicid.
– Potrebna je dosljedna primjena zakona i edukacija stručnjaka, bolje osvještavanje toga problema, kazala je Lugarić, ističući također važnost poboljšanja međuinstitucionalne suradnje. Skrenula je pozornost na to da se nasilje nad ženama ne događa u nekim „opasnim situacijama“, već najčešće u obiteljima koje bi trebale biti najsigurnije.
Valentina Andrašek iz Autonomne ženske kuće naglasila je da je jako bitno raditi na vidljivosti ovog problema.
– Ne govorimo samo o femicidu, nego o najekstremnijom obliku nasilja nad ženama, kazala je Andrašek. Osvrnula se na institucionalne propuste zbog kojih ubojstva nisu zaustavljena na vrijeme, iako su postojali jasni signali rizika. – Uvođenje kaznenog djela femicida 2024. je važan korak, ali zakon sam po sebi nije dovoljan. Treba prepoznati obrasce nasilja, kazala je Andrašek.
Istraživanje „Ubojstva žena u Republici Hrvatskoj 2016.-2024. godine“ predstavila je Anita Matijević, voditeljica Službe za maloljetničku delinkvenciju i kriminalitet na štetu mladeži i obitelji u Ravnateljstvu policije.
– Procjena rizika je temeljni alat u prevenciji ubojstava žena, istaknula je Matijević. Istraživanje je obuhvatilo ubojstva žena od 2016. godine do 2024., a radi se o 130 žrtava i 125 počinitelja. Kako je evidentirano, najviše ubojstava dogodilo se radnim danima između 6.00 i 12.00 sati, a kritični mjeseci su bili svibanj, lipanj i srpanj, dok su ubojstva najčešće izvršena u zatvorenom prostoru, odnosno u zajedničkom domu počinitelja i žrtve.
Istraživanje također pokazuje zabrinjavajući podatak da je u 40 posto slučajeva počinitelj zadao žrtvi prekomjerni broj udaraca od kojih je preminula, dok je najviše ubojstava počinjeno hladnim oružjem, a 35 posto vatrenim oružjem, od čega je 80 posto oružja bilo u ilegalnom posjedu. U 94 posto slučajeva žrtva i počinitelj su bili povezani nekim odnosom, bilo partnerskim ili obiteljskim, a kroz praćenje pojedinih slučajeva je utvrđeno da je jednak udio muževa koji su usmrtili svoje supruge i sinova koji su usmrtili svoje majke.
Jedan od pokazatelja rizika je, kako je pokazala analiza, prekid veze ili najava prekida odnosa, pa su tako od 31 žrtve njih 25 posto bile u postupku ili najavile brakorazvod, Počinitelji su u 95 posto slučajeva muškarci od 55 do 65 ili 35 do 45. godina, a u 40 posto slučajeva su bili nezaposleni.
– Nezaposlenost može imati značajan utjecaj na povećani rizik od nasilja, istaknula je Matijević. Sljedeći značajan parametar je sklonost počinitelja samoubojstvu, pa je tako 30 posto počinitelja nakon ubojstva počinilo samoubojstvo. Nadalje, Matijević je iznijela i podatak da kod 49 posto počinitelja nije bilo prethodnog nasilničkog ponašanja, dok je u 11 posto slučajeva neko nasilje postojalo i prije.
Odvjetnica Marija Ana Brnčić govorila je o istraživanju Autonomne ženske kuće Zagreb „Femicid u Hrvatskoj – Analiza sudske prakse u slučajevima ubojstava žena prije i nakon uvođenja kaznenog djela femicida“ koja je napravljena s ciljem identificiranja obrazaca, faktora rizika kao i izazova ili propusta od strane nadležnih institucija tijekom procesuiranja slučajeva ubojstava žena.
– Istraživanje se temelji na kvalitativnoj analizi sudske prakse u predmetima ubojstava žena, prije i nakon uvođenja kaznenog djela femicida, kazala je Brnčić. Iznijela je primjere triju predmeta, od kojih se dva odnose na razdoblje prije uvođenja kaznenog djela femicida, te jedan nakon njega.
– Normativni okvir je dobar nakon izmjena kaznenog zakona 2024., ima više optužnica i presuda čime se potvrđuje da se zakonodavstvo kreće primjenjivati u praksi, kazala je Brnčić. Napomenula je međutim da stanje u društvu pokazuje da više pažnje treba posvetiti prevenciji, posebno ako institucije već imaju saznanja o postajanju nasilja. Nadalje smatra kako je potrebna sustavna edukacija stručnjaka koji su uključeni u kazneni progon, te temeljita međuresorna evaluacija u slučajevima femicida da se vidi da li se ubojstvo moglo prevenirati. Također je naglasila da je politika kažnjavanja preblaga.
U raspravi koja je uslijedila sudionicima tematske sjednice obratio se državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Ivica Crnčec koji se također složio kako je unatoč dobrom zakonodavnom okviru i kontinuiranom usklađivanju sa zakonodavstvom EU, prevencija od ključne važnosti, kao i jačanje međuresorne suradnje te pooštravanje kazni, ne samo za femicid već i druge oblike nasilja nad ženama i ranjivim skupinama.
Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova podsjetila je da je 2025. došlo do povećanja broja ubijenih žena od strane intimnih partnera, njih ukupno 12.
– Imamo hiperprodukciju zakona, ali smo zaboravili na implementaciju raznih izmjena kazneno pravnih propisa, kazala je Ljubičić. Složila se da su prevencija, prepoznavanje rodno uvjetovanog naselja, edukacija kroz odgojno obrazovni sustav i mijenjanje stereotipa izuzetno važni.
– Sustav socijalne skrbi je uvijek prepoznavao žene koje su izložene nasilju u obitelji kao posebno ranjive skupine, kazala je Tanja Žaja Iz Uprave za obitelj Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Govorila je o poduzetim aktivnostima ministarstva od ratificiranja Istanbulske konvencije u području potpore žrtvama, pa je tako npr. osigurano 26 skloništa za žene žrtve nasilja u svim regijama. Istaknula je važnost jačanja uloge koordinacijskog tijela za provedbu Istanbulske konvencije, tj. ministarstva, te rada na što boljoj međuresornoj suradnji.
Danijela Dolenec, zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba istaknula je aktivnosti Grada Zagreba, koji želi uz ostale institucije, dati podršku borbi protiv nasilja nad ženama kao i radu na prevenciji od nasilja.
– Kod nas vlada normativni optimizam, ali samo time nećemo postići promjene, kazala je Maja Munivrana s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
– Dolazi do nerazumijevanja u praksi od strane sudova i državnog odvjetništva, a mijenjanje odredbi ne mijenja i društvena stajališta, naglasila je.
U raspravu su se uključili i članovi Odbora i drugi saborski zastupnici, pravobraniteljica za djecu Tatjana Katkić Stanić, predsjednica udruge Paritet Dubravka Šimonović i dr. Sudionici sjednice pozvani su da i pismenim putem Odboru za ravnopravnost spolova dostave svoja stajališta ili prijedloge vezane uz ovu problematiku.
Izvor: Hrvatski sabor
