Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: žene, mladi i djeca – infografika

2021-08-17T14:38:12+02:0017. kolovoza 2021.|Civilno društvo, Institucije|

Pripremila: Antonija Dujmović

Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina objavio je na svome YouTube kanalu videografike koje sažimaju rezultate istraživanja o uključenosti Roma i Romkinja u hrvatsko društvo. Istraživanja su provedena kroz proteklih nekoliko godina i obuhvatila su različite aspekte – područja identiteta, iskustva diskriminacije, obrazovanja i zapošljavanja, prostornog uređena, stanovanja i zaštite okoliša te zdravstvene zaštite i socijalne skrbi.

Jedna od publikacija koju je Ured objavio u okviru provođenja projekta „Uključivanje Roma – Ispunjavanje preduvjeta za učinkovitu provedbu politika usmjerenih na nacionalne manjine – FAZA I“ sadrži podatke i rezultate analiza o društvenom položaju Romkinja, romske djece i mladih. Podaci su prikupljeni 2017. godine složenom mješovitom metodologijom, a autorice publikacije “Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: žene, mladi i djeca” su Ksenija Klasnić, Suzana Kunac i Petra Rodik.

Istraživanja pokazuju da čak 17 posto Romkinja u Hrvatskoj ne zna čitati ni pisati u odnosu na 1,3 posto nepismenih žena u općoj populaciji. Unutar romske zajednice dva i pol je puta više nepismenih žena nego muškaraca, a jednako tako upola manje ih ima i završenu srednju školu. Najviše nepismenih Romkinja je u Sjevernoj Hrvatskoj 27,2 posto, a najmanje u Zagrebu i okolici 11,2 posto.

Kada govore o razlozima zašto odustaju od nastavka školovanja čak četvrtina Romkinja navodi sklapanje braka. Među vodećim razlozima je i nepovoljna financijska situacija te loši rezultati tijekom prethodnog školovanja.

Posljedica ovih poražavajućih podataka o razini obrazovanja je činjenica da gotovo 60 posto Romkinja nikada nije radilo plaćeni posao, dok one koje rade uglavnom obavljaju niže plaćene poslove.

Videografika Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina

Tradicionalno patrijarhalno shvaćanje uloge žena razlog je čestim ranim trudnoćama. Polovina Romkinja dobila je dijete već u maloljetničkoj dobi, a među njima je i 17 posto onih koje su dijete dobile prije svoje 16 godine života.

Kada je riječ o ranoj socijalizaciji, vrtić ili predškolu pohađa samo 23 posto romske djece. Školarcima veliki izazov predstavlja udaljenost naselja od škole, u nekim slučajevi je to više od 3 kilometra. Veliki problem su i etnički segregirani razredi (u Međimurju je 46 posto romske djece u odvojenim razredima).

Većina mladih Roma ima nezavršenu ili ima samo završenu osnovnu školu (81 posto), dok srednjoškolsku diplomu ima tek 19 posto njih (uglavnom strukovnog smjera). Visoko obrazovanje završava manje od jedan posto mladih Roma i Romkinja.

Najviše mladih Roma sa srednjom školom živi u Istri i Primorju 44,3 posto, a najmanje u Sjevernoj Hrvatskoj 12, 6 posto.

S diskriminacijom se susreću već tijekom obavljanja prakse. U svijetu rada ne sudjeluje 35 posto mladih Roma i čak 60 posto mladih Romkinja. Dugotrajna nezaposlenost čini ih posebno ranjivom skupinom na margini društva.

Više podataka o položaju žena, djece i mladih Roma možete pronaći u publikaciji Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske

Stranica koristi web kolačiće Više informacija Prihvaćam
Koristimo kolačiće! To znači da korištenjem ove web stranice pristajete na uporabu tih datoteka i koristite sve funkcionalnosti podržane tom tehnologijom. Molimo vas da prihvatite uvjete korištenja.