Pripremila: Antonija Dujmović
U organizaciji udruge B.a.B.e. održana je 18. prosinca u Zagrebu tematska konferencija “Kognitivno-emocionalno upravljanje kućanstvom: vidljive posljedice nevidljivog rada” u okviru Tematske sustavne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva u području “Usklađivanje privatnog i poslovnog živőta”.
Konferencija je održana s ciljem otvaranja prostora za međusektorsku raspravu o važnosti ravnomjerne podjele kognitivnog i emocionalnog rada, podizanja svijesti o njegovim dalekosežnim posljedicama na ravnotežu privatnog i poslovnog života, produktivnost na tržištu rada, rodnu ravnopravnost i demografske trendove te isticanja potrebe za uključivanjem mentalnog rada u javne politike i okvir za donošenje odluka, kao i razvoj konkretne prijedloge za sustavne promjene.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić rekao je kako je ravnopravna podjela brige i mentalnog tereta u obitelji važan faktor rodne ravnopravnosti. Naglasio je da su organizacija, planiranje, emocionalna briga i svakodnevna koordinacija značajan aspekt funkcioniranja obitelji te da upravo ovaj mentalni rad u kućanstvu ima vrlo konkretne posljedice na sudjelovanje žena na tržištu rada.
Na panelu “Mentalni rad: od obiteljske sfere do društvene odgovornosti – izazovi i rješenja” sudjelovale su pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora Marija Lugarić, državna tajnica u Ministarstvu demografije i useljeništva Željka Josić i asistentica na Katedri za sociologiju Pravnog fakulteta u Splitu Blanka Čop.
Pravobraniteljica Ljubičić je istaknula kako moderna obiteljska i demografska politika počiva na tri stupa: 1. Rodna ravnopravnost, kao ustavna vrednota, 2. Povoljniji položaj žena na tržištu rada i 3. Usklađivanje obiteljskog i poslovnog života žena, te uključivanje muškaraca u raspodjelu obiteljskih obveza. Iz perspektive institucije ukazala je i na još uvijek prisutne spolne stereotipe o muškarcima/očevima i ženama/majkama u kontekstu njihovih društveno očekivanih rodnih uloga. Prema dostupnim istraživanjima veći dio mentalnog rada obavljaju žene, tj. postoji rodna neravnopravnost u podjeli mentalnog kućanskog rada. Tako se Pravobraniteljica osvrnula na relevantne statističke podatke i istraživanja kao što je Anketa o raspolaganju vremenom koju je Državni zavod za statistiku provodio u RH (21.11.2022.-26.11.2023.) koja pokazuje da žene na brigu o kućanstvu i obitelji (neplaćeni posao) u prosjeku dnevno odvoje 4 sata i 4 minute, dok muškarci odvoje 2 sata i 26 minuta, što potvrđuje prisutnost većeg rodnog jaza u neplaćenoj skrbi. Osvrnula se i na najnovije podatke EIGE-a za 2025., koji ukazuju kako je u području vremena razlika između žena i muškaraca u skrbi za djecu jedna je od najmanjih u EU. Međutim, razlike u pogledu obavljanja kućanskih poslova ostaju (65% žena naspram 27% muškaraca obavlja kućanske poslove svakodnevno).
Pravobraniteljica je istaknula kako bi se mentalni rad trebao jasno prepoznati kao oblik neplaćenog rada koji generira rodnu nejednakost. Više pročitajte OVDJE.
Predsjednica udruge B.a.B.e. Budi aktivna. Budi emancipiran Petra Kontić predstavila je digitalnu platformu Virtualno kućanstvo. / Foto: Žene i mediji
Predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Marija Lugarić istakla je strukturnu rodnu nejednakost i neravnopravnost. Navela je da mentalni rad u kućanstvu nije prepoznat ni u statistici, ni u zakonodavnom okviru te ga je potrebno učiniti vidljivim na razini javnih politika.
Iznijela je razloge zbog kojih je važno da se Hrvatski sabor bavi temom mentalnog rada te upozorila na moguće posljedice ako se to područje nastavi ignorirati. Naglasila je da nevidljiv mentalni rad produbljuje rodne nejednakosti jer odražava nerazmjerno opterećenje žena, smanjuje njihovu dostupnost tržištu rada te povećava rizik od kroničnog stresa i izgaranja. Istaknula je negativan utjecaj na demografiju i dobrobit obitelji, budući da je mentalno opterećenje povezano s nižim stopama rađanja, većim obiteljskim konfliktima i slabijom kvalitetom života žena i djece. Upozorila je na ozbiljne ekonomske posljedice jer neplaćeni rad žena vrijedi milijarde eura godišnje, a njegovo zanemarivanje dovodi do gubitka produktivnosti, sporijeg zatvaranja rodnog jaza u plaćama i slabijeg sudjelovanja žena u vodećim sektorima. Istaknula je i da izostanak institucionalne reakcije pridonosi reprodukciji rodnih stereotipa jer šalje poruku da je mentalni i emocionalni rad prirodna ženska odgovornost, čime se usporava društveni napredak.
Zaključno je naglasila da je mentalni kućanski rad jedan od temeljnih, ali skrivenih mehanizama koji proizvodi i reproducira rodnu neravnopravnost te da se njime treba baviti kao pitanjem ravnopravnosti spolova, mentalnog zdravlja i društvenog razvoja, odnosno kao još uvijek društveno relevantnim oblikom neplaćenog rada s mjerljivim posljedicama, a ne kao klasičnim radnopravnim institutom. Više pročitajte OVDJE.
Državna tajnica u Ministarstvu demografije i useljeništva Željka Josić, govoreći o ravnoteži između poslovnog i obiteljskog života, istaknula je kako su žene neprestano izložene balansiranju u tom segmentu. Ustvrdila je kako se tu u podlozi radi o naučenim ulogama koje su prenošene generacijama te da bi sada pitanje trebalo biti kako ćemo danas djevojčice i dječake učiti obvezama unutar obitelji. Naglasila je činjenicu da smo tradicionalno društvo te da djevojčice oponašaju uloge svojih majki i baka, dječaci očeva. Smatra da bi u tom pogledu trebalo osvijestiti cijelo društvo jer će se u protivnom nastaviti događati sukob obiteljskih i poslovnih obveza. Zaključila je kako ravnopravnost u poslovnom i privatnom životu nije samo jedna direktiva, nije samo očinski ili roditeljski dopust ili rad na pola radnog vremena, to su samo prava koja propisuje zakon, a ono što mi živimo, je ono što gradi naše društvo.
Foto: Žene i mediji
Asistentica na Katedri za sociologiju Pravnog fakulteta u Splitu Blanka Čop iznijela je neke zaključke istraživanja koje su provodili tijekom 2022. i 2024. Kazala je kako domaća i međunarodna istraživanja bilježe sve egalitarniju raspodjelu kućanskih poslova, odnosno da u nekim kućanskim poslovima muškarci danas sudjeluju više u odnosu na prethodne generacije. Međutim, žene su i dalje dominantno opterećenije u aspektu kognitivnog i emocionalnog rada u kućanstvu.
Istraživanje koje su provele pokazuje da se događa višegeneracijski prijenos rodnih obrazaca. Vidljiva je orodnjena podjela, bake dominantno pomažu u svakodnevnim poslovima koji se smatraju tipično ženskim, poput čuvanja djece, kuhanja i pranja, dok djedovi sudjeluju u povremenim poslovima poput sitnih popravaka u kući. Ono što posebno zabrinjava, jest da kćeri u kućanstvu pomažu u svakodnevnim poslovima poput čišćenja, a dječaci u nekim povremenim poslovima iz čega je vidljivo da se i u tim generacijama događa prijenos orodnjene podjele poslova, na tzv. muške i ženske.
Sociologinja Čop smatra da je pitanje obitelji i odnosa unutar kućanstva vrijednosno pitanje, no, iskustva nekih drugih zemalja pokazuju da više djece u obiteljima imaju oni roditelji koji su podržani i to putem javnih servisa i unutar proširenih kućanstava, a ne oni koji su na ovom ili onom vrijednosnom spektru. Iskustva zemalja koje bilježe višu stopu indeksa rodne ravnopravnosti više se oslanjaju na plaćenu pomoć, dok su naše obitelji dominantno usmjerene (više od 60 posto), na neplaćenu pomoć. To govori da su naše proširene obitelji, bake i djedovi, također značajno opterećeni.
Čop je naglasila da je pitanje kućanskih poslova i mentalnog rada u kućanstvu strukturni problem u čijem je rješavanju ključna uloga države i da su u tom pogledu nužne promjene javnih politika.
Ova istraživanja detaljnije su predstavile profesorica s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru Valerija Barada u izlaganju “Sudjelovanje očeva u kućanskim poslovima” te docentica s istog Odjela Željka Zdravković u izlaganju “Kognitivno-emocionalno upravljanje kućanstvom”.
