Piše: Antonija Dujmović
„Regionalna konferencija o kibernetičkom nasilju i kibernetičkoj sigurnosti s posebnim naglaskom na mlade i žene“ održana je u Zagrebu 15. studenoga u organizaciji Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i Europske mreže za inicijativu Hrvatske – ENIC, a uz financijsku podršku Sjevernoatlantskog saveza (NATO). Konferencija predstavlja jednu od ukupno osam aktivnosti u okviru provedbe kampanje #WeAreNATO u Hrvatskoj prvenstveno usmjerene prema mladima i ženama.
“Žene koje žele sudjelovati u političkim procesima, pridonijeti mirovnim i sigurnosnim procesima često se suočavaju s nasiljem u virtualnom prostoru što predstavlja prepreku njihovom punom i ravnopravnom sudjelovanju. Kibernetičko nasilje nad ženama i djevojčicama postalo je značajan problem s ozbiljnim implikacijama na društva i gospodarstva diljem svijeta, stoga je nužna razmjena iskustava o jednom od aspekata koje moramo adresirati kako bismo se približili stvarnoj ravnopravnosti – a to su prevencija, uklanjanje predrasuda i rodno uvjetovanog nasilja”, kazala je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.
Savjetnica ministra MUP-a RH Davorka Martinjak iznijela je podatke koji ukazuju na porast kriminaliteta iz područja kibernetike. “U 2021. godini zabilježena su 1 563 kaznena djela što je 31 posto više u odnosu na prethodnu godinu”, kazala je Martinjak navodeći da je najzastupljenije kazneno djelo iz tog područja računalna prijevara gdje žene čine oko 20 posto žrtava. “Posebno je zabrinjavajuće da je drugo po zastupljenosti kazneno djelo iskorištavanje djece za pornografiju”, dodala je.
Željka Josić, državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade složila se da su kibernetičkom nasilju osobito izloženi djeca i mladi. “Cyber nasilje vrlo je izraženo među djecom koja često ne žele priznati da su žrtve cyber nasilja. Ne možemo im zabraniti internet jer on nudi i određene pogodnosti, tu mogu dobiti korisne informacije, ali ih moramo učiti o negativnim stranama interneta”, naglasila je državna tajnica napominjući da je među korisnicima digitalnih platformi najviše djevojaka srednjoškolskog uzrasta koje su zbog njihova utjecaja vrlo često opsjednute fizičkim izgledom.
Zdenka Čukelj, načelnica Sektora za rani, predškolski i osnovnoškolski odgoj i obrazovanje Ministarstva znanosti i obrazovanja kazala je da su u pogledu elektroničkog nasilja djevojčice, djevojke i žene najranjiviji dio sustava: “Brojna istraživanja su pokazala da se djeca obraćaju za pomoć osobama koje im nisu bliske jer žele prikriti nasilje koje im se dogodilo. Zato u školama sada zapošljavamo sve više novih stručnih suradnika, osobito psihologa, njihova je pomoć i podrška važna poglavito djevojčicama koje doživljavaju neugodnosti na internetu ili od strane svojih vršnjaka u školi.”
U okviru konferencije organizirana su dva panela. Na prvom od njih “Iskustva nacionalnih tijela za ravnopravnost spolova u području kibernetičkog nasilja” sudjelovali su predstavnici tijela za ravnopravnost spolova iz Hrvatske, Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine.
Savjetnik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Nebojša Paunović podsjetio je da je Republika Hrvatska u zakonodavstvo uvela kazneno djelo zloporabe snimke spolno eksplicitnog sadržaja, tzv. osvetničku pornografiju. “No nažalost ovo djelo nije završilo u poglavlju kaznenih djela protiv spolnih sloboda već u poglavlju povrede privatnosti, čime je poslana pogrešna poruka kako je riječ o blažem kaznenom djelu”, kazao je Paunović te kao pozitivan primjer naveo i izmjene Zakona o elektroničkim medijima zahvaljujući kojima sada identitet korisnika tj. autora komentara na portalima mora biti poznat nakladniku. Savjetnik pravobraniteljice ukazao je na važan problem: “Zakoni kaskaju za društvenom realnošću, tehnologija se toliko brzo mijenja da zakonodavac uvijek kaska.”
Brankica Janković, povjerenica za zaštitu ravnopravnosti Republike Srbije kazala je da se upravo zbog ovoga u borbi protiv elektroničkog nasilja ne može rješenje jedino tražiti u zakonodavstvu već i u kulturološkom okviru. “Prostor za promjenu zakonodavstva postoji, no ne možemo samo djelovati na polju izmjena zakona već prvenstveno na preventivnoj razini – odgajanjem i edukacijom o nasilju, rodnim stereotipima i predrasudama”, istaknula je Janković te najavila skorašnju nacionalnu kampanju protiv elektroničkog nasilja u Republici Srbiji “Tvoje telo je tvoje na netu i u stvarnom svetu”.
“Postojanje rodnih stereotipa i predrasuda jedan je od uzroka zašto nemamo punu ravnopravnost spolova u Crnoj Gori”, istaknula je Biljana Pejović, predstavnica Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore ukazavši na manjak političke volje za promjenama ovakvog stanja. Ipak kao pozitivan primjer izdvojila je novu Strategiju za ravnopravnost spolova koja ističe ulogu obrazovanja po pitanju rodne ravnopravnosti. Pejović je također ukazala na važan problem: “Internet omogućava anonimnost koja je opasna. Imamo problem portala kojima ne znamo vlasnika, oni moraju ući u sistem regulacije da bi država mogla utjecati na njih. Trebamo sistemski odgovor, uključujući medije, a zakone trebamo prilagoditi suvremenim trendovama.”
Joško Mandić, predstavnik Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine naglasio je kako je Istanbulska konvencija dala odličan okvir za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. “Njenim usvajanjem 2003. donesen je čitav niz zakona i dopuna zakona u BiH, postignut je određeni napredak. Čini se da sada idemo u novi ciklus kada se radi o rodno uvjetovanom cyber nasilju, moramo nalaziti nove metodologije odgovora na ovu vrstu nasilja. Agencija je 2019. pokrenula inicijativu za izmjene federalnog Krivičnog zakona kako bi se jasnije odredili postupci u slučajevima rodno uvjetovanog cyber nasilja, no Zakon je još uvijek u proceduri”, kazao je Mandić.
Na drugom panelu naziva “Pojavnost i karakteristike kibernetičkog nasilja prema mladima i ženama te strategije njegova suzbijanja” govorile su doc. dr. sc. Lana Ciboci Perša, nacionalna koordinatorica istraživačkog projekta EU Kids Online, Valerija Golubić, predstavnica Službe za suzbijanje kibernetičkog kriminaliteta Ministarstva unutarnjih poslova, Marina Dimić Vugec, predstavnica CARNET-a, Odjela za Nacionalni CERT te Sanja Cesar, predstavnica organizacije civilnog društva CESI – Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje. Panelistkinje su iznijele rezultate različitih istraživanja i iskustva iz praksi koja potkrepljuju tezu o djeci i mladim ženama kao skupinama koje su najviše pogođene različitim oblicima elektroničkog nasilja s njegovim dubokim posljedicama u stvarnom životu žrtava.
Snimka konferencije dostupna je OVDJE.
