Riječke ulice su devetu godinu zaredom postale prostor javnog otpora i solidarnosti. Jučer, na Međunarodni dan žena, stotine građanki i građana okupile su se na Noćnom maršu, ovaj puta pod geslom “Nema antifašizma bez žena”, naglašavajući neraskidivu povezanost feminističke borbe i antifašističkih vrijednosti. Povorka je krenula od Spomenika oslobođenja na Delti, prošla središtem grada te završila u Art-kvartu Benčić, gdje je održan završni program uz čitanje proglasa i obraćanja organizatorica. Noćni marš organizirale su riječke feminističke organizacije – SOS Rijeka, PaRiter i LORI, te inicijativa Građanke i građani Rijeke. Cilj okupljanja bio je ukazati na društvene izazove koji iz dana u dan sve više pogašaju živote žena zbog porasta fašističkih tendencija u društvu – od ekonomskog položaja žena i radnih prava, preko reproduktivne autonomije, do nužnosti sustavne borbe protiv rodno uvjetovanog nasilja i diskriminacije.
Ulice kao prostor političke poruke
Okupljanje je započelo u 17:30 sati kod Spomenika oslobođenja na Delti, a povorka je u 18 sati krenula prema centru grada. Transparenti, zviždaljke i poruke solidarnosti ispunili su riječki Korzo dok su sudionice i sudionici marša zajedničkim korakom podsjećali da borba za ravnopravnost žena nije još završena. Izvikivele su se parole poput: „sve smo mi antifašistkinje“, „želimo besplatne vrtiće“ i „dolje kapitalizam, dolje patrijarhat“, uz brojne druge.
U proglasu, kojeg je okupljenima pročitala novinarska Katarina Bošnjak, naglasilo se da antifašizam nije povijesni relikt, već kao suvremena politička i društvena odgovornost, osobito u vremenu kada se u javnom prostoru sve češće pojavljuju autoritarni narativi, govor mržnje i pokušaji ograničavanja temeljnih ljudskih prava.
Feminizam i antifašizam – nerazdvojiva borba
S pozornice u Art-kvartu Benčić naglašeno je kako se fašizam danas ne pojavljuje nužno pod vlastitim imenom, nego često dolazi prikriven retorikom tradicije, hijerarhije i ideologija nadmoći. U tom kontekstu poručeno je da normalizacija nasilja – osobito kada se opravdava navodnim domoljubljem ili zaštitom “tradicionalnih vrijednosti” – predstavlja ozbiljnu prijetnju demokratskom društvu.
Organizatorice su poručile da su žene kroz povijest bile nositeljice otpora – to je naša tradicija i razlog što smo ponosne da smo žene: od partizanki i sindikalnih organizatorica do današnjih radnica, studentica, umjetnica i aktivistkinja. Ta povijest otpora, poručeno je, nastavlja se i danas kroz borbu za društvo utemeljeno na ravnopravnosti, solidarnosti i demokratskim vrijednostima. Borba za ženska prava ne može se odvojiti od borbe protiv ideologija koje proizvode nejednakost, nasilje i društvenu isključenost.
U završnom programu u Art-kvartu Benčić održan je govor profesorice Renate Kolombo koja je da antifašizam nije samo povijesno nasljeđe, nego trajna društvena odgovornost i politički zadatak današnjice. Podsjetimo, radi se o osobi koja je zadnjih mjeseci detaljno secirala grafite i simbole mržnje koji su unazad godinu dana krenuli agresivno nicati po pročeljima zgrada, dječjim parkovima i ostalim javnim površinama u Kostreni, Rijeci i okolnim mjestima.
Program su začinili glazbeni nastupi Martina Ladike te aktivističkog zbora VINS Vladarice, čiji repertoar povezuje tradicijske i angažirane pjesme o solidarnosti, ravnopravnosti i antifašističkom nasljeđu. Njihov nastup dao je kulturno-aktivistički ton završetku marša.
Tradicija otpora na riječkim ulicama
Noćni marš u Rijeci iduće godine puni jedno desetljeće kroz koje je postao važan javni događaj koji redovito okuplja građanke i građane oko pitanja ravnopravnosti i društvene pravde. Svako izdanje marša donosi novi fokus, ali zadržava istu temeljnu poruku – da su ženska prava temeljna ljudska prava te da se ona ne osvajaju jednom zauvijek, već se kontinuirano brane u javnom prostoru i političkom djelovanju.
Ovogodišnje geslo, “Nema antifašizma bez žena”, podsjetilo je da se borba protiv diskriminacije, nasilja i autoritarnih ideologija ne može voditi bez feminističke perspektive. Upravo zato riječki Noćni marš nije bio samo komemoracija ili simbolična proslava Međunarodnog dana žena, nego vidljiv i glasno artikuliran politički čin solidarnosti i otpora.
Izvor: Priopćenje za medije / SOS Rijeka
