Piše: Antonija Dujmović

Unatoč činjenici da su žene danas sve kvalificiranije i obrazovanije, njihovo sudjelovanje na tržištu rada još uvijek je slabije u odnosu na muškarce. Ovaj problem raširen je diljem Europske unije s tim da svaka zemlja članica ima svoje specifičnosti. U Hrvatskoj smo prošlu godinu ispratili s deset posto više registriranih nezaposlenih žena nego muškaraca. Ovaj je omjer gotovo konstantan već godinama uz sve promjene na tržištu rada.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, krajem 2019. godine u Hrvatskoj je bilo 1,52 milijuna zaposlenih, dok je stopa registrirane nezaposlenosti iznosila 7,9 posto. Detaljna statistika za prosinac 2019. Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazuje da je nezaposlena bila 131 753 osoba, od toga 72 635 bile su žene, a 59 118 muškarci, odnosno 55,1 posto žena u odnosu na 44,9 posto muškaraca. Žene su ujedno bile u većoj mjeri i korisnice novčane naknade (19 223 od ukupno 35 329) ali i mjera aktivne politike zapošljavanja 56,2 posto (4 027 od ukupno 7 168).

Podaci pokazuju da je čak 33,3 posto ukupno nezaposlenih u mjesecu prosincu 2019. pripadalo skupini iznad 50 godina života. Poznato je kako su posebno ranjiva skupina upravo žene koje pripadaju ovoj populaciji. Mnoge od njih ne sudjeluju na tržištu rada jer su preuzele odgovornost skrbi za starije ili uzdržavane članove obitelji kojima je potrebna dugoročna pomoć.

Upravo je neuravnotežena raspodjela skrbničkih obveza između žena i muškaraca velika prepreka većem sudjelovanju i mlađih žena na tržištu rada. Stopa zaposlenih žena u Europskoj uniji koje imaju malu djecu u prosjeku je niža za 8 posto u odnosu na one bez djece (Eurostat 2015.). Ovaj postotak značajno varira u odnosu na državu članicu.

Uz žene starije od 50 godina posebno ranjive kategorije žena na tržištu rada su i samohrane majke, žene s invaliditetom, migrantice te pripadnice etničkih skupina (kod nas su to najviše Romkinje).