Travanj, poznatiji i kao Mjesec svjesnosti o seksualnom nasilju služi podizanju svijesti javnosti o seksualnom nasilju, kao i educiranju zajednica i pojedinaca o tome kako ga spriječiti i pružiti podršku osobama koje su seksualno nasilje doživjele. Navedeno je naročito važno u ovom trenutku zbog rasta seksualnog nasilja prema ženama u Ukrajini, a žene s područja Hrvatske izložene vijestima o silovanjima također mogu doživjeti simptome retraumatizacije s obzirom na vlastita iskustva seksualnog nasilja u ratu. Ipak, naglašavamo da seksualno nasilje nije puka stvar ekstremnih društvenih događaja poput rata, već se događa svaki dan – na poslu, ulici; u vezama i brakovima.
Prema Izvješću Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i statističkim podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u 2021. godini evidentirana su ukupno 194 kaznena djela silovanja (čl.153. KZ-a), od kojih je njih 101 (udio od 52%) počinjeno na štetu članova obitelji i bliskih osoba, pri čemu su sve žrtve (njih 101) bile ženskog spola. Tijekom 2020. godine, bilo je evidentirano ukupno 168 kaznenih djela silovanja (čl.153.), od kojih je njih 79 (udio od 47%) bilo počinjeno na štetu članova obitelji i bliskih osoba, pri čemu je svih 79 žrtava također bilo ženskog spola. Iz navedenog je vidljivo kako je tijekom 2021. došlo do porasta od 16% ukupnog broja kaznenih djela silovanja. Silovanje u pokušaju je bilo evidentirano u ukupno 19 slučajeva, od čega se u 8 slučajeva (42%) radilo o bliskim osobama ili članovima obitelji, a sve žrtve su također bile ženskog spola.
Tijekom 2021. godine na području Policijske uprave primorsko-goranske sveukupno je evidentirano 28 kaznenih djela protiv spolne slobode (Glava XVI. Kaznenog zakona). Radi se o 17 kaznenih djela „Silovanje“, 2 kaznena djela „Bludne radnje“ i 9 kaznenih djela „Spolno uznemiravanje“. Prema svim istraživanjima i iskustvima organizacija koje rade sa žrtvama seksualnog nasilja, sve navedene brojke prijavljenog nasilja treba povećati za najmanje 10 do 20 puta jer se seksualno nasilje rijetko prijavljuje institucijama te žrtve dugo šute i ne pričaju o onome što su doživjele.
Na žalost, država ne radi dovoljno na osiguravanju podrške žrtvama seksualnog nasilja. Daleko smo od zahtjeva iz Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, prema kojoj bi na svakih 200.000,00 stanovnika trebao biti dostupan jedan specijalizirani centar za žrtve seksualnog nasilja. Seksualno je nasilje specifičan oblik nasilja koji zahtijeva posebna znanja i vještine od strane pružatelja pomoći, odnosno educirane i osvještene radnice i radnike. U Hrvatskoj djeluje samo jedna organizacija specifično usmjerena i specijalizirana za rad sa žrtvama seksualnog nasilja, Ženska soba iz Zagreba.
Udruga SOS Rijeka također radi sa žrtvama seksualnog nasilja i, posebice u posljednjih nekoliko godina, dodatno educiramo svoje stručnjakinje i stvaramo druge preduvjete za kvalitetnu podršku žrtvama seksualnog nasilja. U 2021. godini bilježimo porast broja žena koje su se javile u naše Savjetovalište za žrtve obiteljskog, partnerskog i seksualnog nasilja zbog seksualnog nasilja koje se dogodilo od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera ili u djetinjstvu
od strane člana obitelji ili druge bliske osobe. Sve osobe koje su doživjele ovakvo nasilje mogu nam se javiti za stručnu psihološku i pravnu podršku, važno nam je da znaju da postoji sigurno mjesto gdje ćemo ih primiti s poštovanjem i punim povjerenjem.
Program savjetovanja osoba koje su preživjele seksualno nasilje u Savjetovalištu za žrtve obiteljskog, partnerskog i seksualnog nasilja udruge SOS Rijeka podržava i Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kroz financiranje projekta „Podrška osobama koje su preživjele seksualno nasilje – jačanje novih centara za podršku“.
Izvor: Priopćenje za medije / Udruga SOS Rijeka