Pripremila: Antonija Dujmović
U mjesecu u kojem obilježavamo Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama važno je senzibilizirati javnost za skupinu žena kojima je pandemija značajno otežala uobičajenu komunikaciju, a poglavito život u situacijama nasilja. Dakako, riječ je o gluhim ženama. Kako bi skrenuo pozornost na poteškoće s kojima se nose, SOIH – Mreža žena s invaliditetom u suradnji s Hrvatskim savezom gluhih i nagluhih tiskao je letak o teškoćama i vrstama nasilja s kojima se susreću gluhe žene. Ovdje prenosimo dio teksta:
Provodeći dugogodišnju Kampanju u cilju senzibiliziranja javnosti za nasilje nad ženama s invaliditetom, SOIH – Mreža žena s invaliditetom je tijekom Sedmodnevnog treninga u mjesecu srpnju 2020. odlučila ovogodišnju Kampanju posvetiti senzibiliziranju javnosti za nasilje nad gluhim ženama.
Jedan od razloga je priroda zlostavljanja u komunikaciji koja je specifična za gluhe žene žrtve nasilja u odnosu na one koje čuju. Gluhe žene su izoliranije zbog manjka senzibiliteta društva na drugačiji oblik komunikacije, a pandemija je tu izoliranost još više povećala. Kao jezična i kulturna manjina, gluhe žene kao žrtve nasilja u obitelji nailaze na značajne prepreke u pristupu informacijama i uslugama namijenjenim za prijavu i postupanje te rješavanje medicinskih i pravnih posljedica nasilja.
Vrlo često zbog komunikacijskih prepreka nisu u mogućnosti prijaviti nasilje. Unatoč tome što u RH postoje usluge tumača/prevoditelja znakovnog jezika za gluhe osobe, broj kvalificiranih tumača/ prevoditelja je premalen da bi se zadovoljila sve veća potreba za istim.
VRSTE NASILJA KOJE DOŽIVLJAVAJU GLUHE ŽENE U OBITELJI
Nasilje nad gluhim ženama je višedimenzionalno, a u velikoj mjeri ovisi o tome radi li se o gluhom ili čujućem partneru ili o djeci. Najčešći oblici nasilja su:
– zastrašivanje gestama, izrazima lica ili pretjeranim znakovima, tapkanjem po podu i lupanjem po stolu ili vratima,
– unošenje nasilnika u lice žrtve,
– kritiziranje njezinog načina komunikacije,
– uskraćivanje informacija o pozivima drugih ljudi,
– isključivanje žrtve iz važnih razgovora,
– izostavljanje žrtve u socijalnim kontaktima s osobama koje čuju,
– negativni govor o zajednici Gluhih,
– manipuliranje situacijom pri pozivanju policije,
– zabrana djeci na korištenje znakovnog jezika za razgovor sa žrtvom,
– zabrana isticanja kulture Gluhih,
– kritiziranje govora i znanja hrvatskog govorenog jezika žrtve,
– ekonomsko nasilje,
– fizičko nasilje i tjelesno kažnjavanje,
– spolno uznemiravanje i silovanje,
– zanemarivanje potreba gluhe žene.
Letak STOP nasilju nad gluhim ženama dostupan je OVDJE.
